MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Hortikultura

Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Održane pokazne rezidbe maslina u dolini Neretve

Uslijed velikog broja upita od strane poljoprivrednika, a koji se intenziviraju u ovom periodu kada nastupaju intenzivni radovi u maslinicima, djelatnici Ministarstva poljoprivrede održali su dvije pokazne radionice rezidbe maslina.

Prva je održana u Metkoviću, 26.veljače, a druga u Opuzenu, 11. ožujka 2019. Na njima je sudjelovalo 40-ak maslinara i uljara.

Djelatnici Ministarstva poljoprivrede, specijalisti hortikulture, okupljenima su demonstrirali pravilnu rezidbu maslina, poglavito rezidbu stabala kod kojih je trebalo odraditi jaču rezidbu, što je izazvalo najviše zanimanja. Kako se iz godine u godinu povećava broj maslina i maslinara, tako se i sve više obnavljaju zapušteni maslinici u dolini Neretve, najviše okolna brdska područja, pa se tema regeneracije maslinika pokazala neiscrpna. Radionica je organizirana na OPG Veraja Luka iz Metkovića, gdje je održavana i protekle godine, te su polaznici mogli vidjeti rezultate rezidbe prošle godine kada se radila jača rezidba. Polaznicima je pojašnjen princip rezidbe na rod, posebno reza unatrag s obzirom na rodne grane, te način samog reza, problem sa vodopijama, izolacija vrhova, formiranje stabla u prostoru-uzgojni oblik. Maslinari su na praktičnom primjeru vidjeli načela pravilne rezidbe maslina, te se uz vodstvo savjetodavaca i sami okušali u rezidbi.

Osim same rezidbe, djelatnici su maslinare upoznavali sa zaštitom i gnojidbom maslinika, posebno u godinama kada su nepovoljni uvjeti. Upoznati su sa potrebom praćenja pojave bolesti i štetnika, kao i  mjera preventivne zaštite. Istaknuta je potreba za analizom tla, te u skladu sa istom, pravilna jesenska i proljetna gnojidba. Također, razgovaralo se i o terminima berbe i čuvanja plodova i ulja, te se dalo primijetiti da sve veći broj maslinara shvaća važnost pravovaljanih termina berbe, za što je sigurno zahvalan stručan rad i stalno upoznavanje sa bitnim odredbama tehnologije proizvodnje maslinova ulja.

Ante Mijić, dipl.ing.agr

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Podsjetnik o tehnologiji dvogodišnjeg vinograda

Kako dvogodišnji vinograd kreće, u pravilu, od dva ostavljena pupa pri tlu, gdje je i najveća mogućnost od izmrzavanja, nema razloga da se rezidba obavi rano.

Prezimljavanje

U pravilu jednogodišnji vinograd treba završiti proteklu vegetacijsku sezonu u jesen uredno okopan sa zagrnutom zemljom na najniža dva pupa. To je djelomična preventivna zaštita, ako tijekom zimskih mjeseci temperatura padne na ispod -15 °C. U sjevernim krajevima, kao što je Međimursko vinogorje, u posljednjih tridesetak godina nije zabilježen slučaj da se pojave tako niske temperature, a da u isto vrijeme nema barem 10-20 cm snijega, koji je u tom slučaju opet dobra zaštita za najniža dva pupa, na koje se u proljeće prikraćuje dvogodišnji vinograd.

Primjena zemljišnih herbicida

Ako je vinograd solidno završio proteklu vegetaciju, a mladice loze su dostigle visinu od 50-100 cm, smatra se da se trs uredno ukorijenio. Vrlo je važno da se tijekom protekle vegetacije redovito okapanjem odstranjivalo plitko površinsko korijenje. Razvoj korijenja u dubinu vrlo je važan za kasnije godine, kada će vinograd biti u rodu. Vinograd neće patiti od ljetnih suša, u jesen duboko korijenje neće povući površinske kiše i manje će pucati bobice. U dubini je toplije pa i korijen dulje ima svoju aktivnost, a i ranije u proljeće kreće s aktivnostima pa time produljuje vegetacijski period loze.

Što se tiče primjene zemljišnih herbicida, važno je da u površinskom sloju od 10-15 cm nema razvijenog plitkog površinskog korijenja. Većina zemljišnih herbicida, s dozvolom za korištenje u mladom vinogradu, veže se uz površinski sloj tla i oborinama se ispire maksimalno 5-10 cm. Ako se odlučite na korištenje istih, od izuzetne je važnosti poštivati sljedeći redoslijed. Početkom ožujka, kada se tlo u vinogradu prosuši, izvrši se tretiranje uskog dijela pasice ispod trsa odabranim zemljišnim herbicidom (Plegde 50 WP, Chikara 25 W, Devrinol,). Ako površina tla baš i nije potpuno čista, može se dodati i koji od herbicida na bazi glifosata. Glifosat se dodaje i ako je počeo rast korova. Vrlo je važno da nakon primjene zemljišnog herbicida padne dovoljno oborina, da ga vežu za površinu tla. Tek tada počinje njegovo djelovanje. Kad je herbicid vezan uz površinu tla, može se obaviti rezidba mladog vinograda na dva najniža i najjača pupa. Najgora varijanta je prvo orezati mladi vinograd pa zatim prekasno prskati lozu herbicidom po ranama od rezidbe. Tada se može desiti da pupovi rano krenu, a da herbicid još nije vezan uz tlo te dolazi do odbijanja kapljica i čestica herbicida na mlade listiće loze.

Mladi vinograd, kombinacija Glifosat + Pledge, nakon kretanja vegetacije

Rezidba na početku druge godine

Kako dvogodišnji vinograd kreće, u pravilu, od dva ostavljena pupa pri tlu, gdje je i najveća mogućnost od izmrzavanja, nema razloga da se rezidba obavi rano. Što se ranije oreže dvogodišnjak, to će loza ranije i krenuti. Najveća moguća greška je da se dvogodišnjak, na položaju s mogućim mrazovima, prerano oreže.

Opasnost od kasne rezidbe krije se jedino u prejakom suzenju, koje može ponekad ometati pravilno kretanje mladice iz pupa, po kojem se cijedi sluz. Stoga je od velike važnosti pravilno prikratiti mladicu u smjeru u kojem se izbjegava direktno suzenje, na prvi pup ispod mjesta reza.

Početak rasta

Kad dvogodišnji vinograd krene, ne krenu samo mladice iz dva ostavljena pupa već krenu i one iz spavajućih pupova, pošto je energija korijena raspoređena na samo dva normalna pupa. Treba naglasiti da se za svaki rast i razvoj mladica utroši određena količina hraniva i energije. Ako se mladice oplijeve prekasno, kad su već velike, tada se odbacuje i veliki dio utrošene energije, koja je mogla biti usmjerena u jači razvoj onog što na trsu treba ostati. Stoga plijevljenje na dvije mladice koje ostaju, treba obaviti ranije, kako bi se energija rasta preusmjerila upravo u te dvije mladice, a ne u one koje se plijevljenjem odstranjuju.

Prihrana

Ako je meliorativnom gnojidbom kod rigolanja dodano dovoljno kalija, fosfora i magnezija, u drugoj godini treba samo izvršiti prihranu dušičnim gnojivom KAN, bacanjem pred početak vegetacije ručno u pasicu u količini od 50 kg/ha. Nepotrebno je gnojiva razbacivati širom, pošto je glavnina korijena još uvijek smještena pod redovima trsova. Kako bi se što više ubrzao početak i rani proljetni rast, poželjno je dodavati u sredstva za zaštitu od bolesti i ureu. U prvim tretiranjima je to koncentracija od 0,5 %, a u kasnijima može biti i do 1 %. U fazi naglog porasta mogu se ponegdje javiti i simptomi manjka nekih od hranjivih elemenata, ako je kod planiranja terena skinuto previše plodnog sloja tla. Najčešće se javljaju problemi s nedostatkom B i Mg.


Manjak bora na mladom vinogradu

Dvogodišnji trs sauvignona pun zaperaka

Rast i zaperci

Zaperci služe za pojačavanje fotosintetske aktivnosti vinove loze. Kada kod nekih sorata mladica krene s rastom, istovremeno krene i rast zaperaka. Što je rast zaperaka jači, to je slabiji rast mladice u visinu. Znači, u vrijeme kada je poželjan što veći i brži rast u visinu, potrebno je sve zaperke što je ranije moguće odstraniti. Tada se sva energija rasta i hranjiva usmjeravaju samo u jednu točku rasta, a to je vrh. Kada mladica naraste do 1,5 m dobivena je željena visina uzgojnog oblika – od tada svi zaperci koji rastu u dijelu iznad visine uzgojnog oblika su korisni, jer trs stvara puno više hranjiva potrebnih za jačanje budućeg stabla i korijena. Naravno da treba voditi brigu i o vezanju budućeg stabla trsa uz oslonac (kolac), kako bi u kasnijim godinama ono bilo što je moguće ravnije. Kod toga je naročito važno da se sva buduća stabla nalaze s iste strane donjih armaturnih žica, kako bi u kasnijim godinama bio olakšan popravak armature.

Zaštita od srna i ostale divljači

Ako se mladi dvogodišnji vinograd nalazi u blizini šume ili mjesta na kojem obitavaju srne, najvjerojatnije je da će one doći u vinograd i početi se hraniti mladim vršcima dvogodišnjaka. Jedan od mogućih načina zaštite je i postavljanje PVC tuljaca, koje nažalost treba postepeno podizati, kako bi vrh koji raste stalno bio zaštićen. Srne naročito vole matičnjake loznih podloga te sorte iz grupacije Pinota.

Vršikanje nepotrebno

Vršikanje je odbacivanje dijela već stvorene biomase, za čije stvaranje je loza utrošila energiju i hranjiva. Ne postoji posebna potreba da se u dvogodišnjem vinogradu izvodi vršikanje. Naročito ne prerano vršikanje, jer se njime odbacuje dio zelene mase prije nego što je mladi vinograd uspio vratiti većinu utrošene energije za svoj rast, a potaknuo se rast novih zaperaka i vrhova, koji ponovno troše nova hranjiva i energiju za svoj rast. Dovoljno je samo vrhove položiti po gornjem paru žica i pred jesen izvršiti pinciranje ili rez samo dijela, koji još uvijek ima nerazvijene  listove.

Zaštita

Zaštitu od bolesti i štetnika treba obavljati već kod samog bubrenja pupova, u cilju zaštite od grinja. Najvažnija su tretiranja i zaštita od peronospore. Kako dvogodišnjak može imati vrlo jaki porast, i do 20-30 cm kroz desetak dana, treba znati da je svaki novi porast, izrastao od posljednje zaštite, nezaštićen. Ako se koriste preventivni kontaktni fungicidi (Dithane, Antracol, Folpet), tada novo izrasli dio nije ni tretiran, a ako se koriste sistemični fungicidi (Mikal, Melody,Talendo…), koje list upija, tada je u načelu koncentracija novim rastom razrijeđena te i u tom slučaju dozacija po ha lisne površine opet nije dovoljna.

Dozrijevanje

Krajem vegetacije treba razmišljati da rozgva od koje ćemo u trećoj godini formirati buduće deblo novog trsa, što bolje dozori. Stoga, u drugom dijelu vegetacije treba prestati s dodavanjem dušičnih gnojiva, a pred kraj vegetacije zaštitu izvršiti s jačim koncentracijama bakrenih pripravaka, koji sami po sebi utječu na prekidanje vegetacije i bolje dozrijevanje rozgve.

Autor: Adrian Horvat, dipl. ing.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Sušenje cvjetova i grančica na koštičavom voću

Uzročnik bolesti napada koštičavo voće (višnja, marelica, trešnja, breskva, nektarina i šljiva). Gljiva Monilinia laxa čest je uzročnik sušenja cvjetova i grančica koštičavog voća. Simptomi se očituju krajem cvatnje kada su vidljive osušene grančice sa posmeđenim i osušenim cvjetovima. Grančice ostaju suhe i izgledaju kao da su spaljene vatrom. Višegodišnjim uzastopnim infekcijama  dolazi do sušenja grana, pojave smolenja, voćka slabi, te dolazi do sušenja pojedinačnih dijelova krošnje ili pak cijelog stabla.

Foto: Đurđica Kšenek

Gljiva prezimljuje u zaraženim polusuhim granama i na „mumijama“ (suhim podovima punih spora). Spore u fazi cvatnje inficiraju cvijet. Putem cvijeta gljiva prodire u grančicu i dalje u deblje grane. Gljiva izlučuje toksine i dovodi do naglog sušenja cvjetova.

Foto: Željkica Oštrkapa Međurečan

Povoljni uvjeti za razvoj su visoka vlažnost, kiša i hladnije vrijeme u periodu cvatnje.

Ako je za vrijeme cvatnje lijepo i sušno vrijeme ne dolazi do infekcije.

Tijekom zimske rezidbe voćaka uklanjanjem zaraženih grančica i grana te skidanjem suhih plodova smanjuje se potencijal bolesti.

Kemijska zaštita moguća je primjenom registriranih fungicida u dva do tri tretmana. Prvi tretman obaviti kada je otvoreno do 5 % cvjetova, drugi tretman u punoj cvatnji, a u slučaju obilnije kiše izvršiti i treći tretman.

Preporuka je primijeniti fungicide različitih mehanizama djelovanja.

Od fungicida protiv M. laxa  registrirani su:

Višnja: Chorus 50 WG, Chorus 75 WG, Topsin M 500 SC, Luna experience, Signum

Marelica: Chorus 50 WG, Teldor SC 500, Switch 62,5, signum, Nativo 75 WG, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW

Trešnja: Chorus 50 WG, Luna experience, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Indar 5 EW

Breskva: Chorus 50 WG, Luna experience, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW.

Nektarina: Chorus 50 EW, Switch 62,5, Signum, Nativo 75 WG, Systhane 20 EW.

Šljiva: Topsin M500, Chorus 50 WG, Teldor SC 500, Switch 62,5, Signum, Nativo, Difcor, Indar 5 EW, Systhane 20 EW.

Sve profesionalne voćare upućujemo na praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji sredstva za zaštiti bilja.

Đurđica Kšenek, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Najčešće greške prilikom pikiranja paprike

Proizvodnja presadnica paprike započinje sjetvom u kontejnere. Kada biljčice razviju prva dva prava lista može se krenuti s pikiranjem. Pikiranje je presađivanje biljaka, a svrha je proizvodnja kvalitetnih sadnica povrća. Za pikiranje je potreban supstrat, kontejneri, pripremljeno mjesto na koje ćemo biljke paprike slagati i dovoljan broj nježnih i uvježbanih ruku, koje će to pikiranje obaviti. Mlada biljka paprike je nježna i lako puca, zato je jako važno da je onaj tko obavlja tu radnju uvježban i da to obavlja nježno, s puno pažnje.

Treba skrenuti pažnju na nekoliko čestih grešaka, koje poljoprivrednici rade prilikom pikiranja:

  1. Previše zemlje u kontejnerima. Ako supstrat i nakon navodnjavanja ostaje povrh kontejnera, napravili smo grešku. Naime, prilikom navodnjavanja voda će klizati po tom supstratu van i trebat će nam veća količina vode za navodnjavanje, kako bi uspjeli zaliti biljke u takvom kontejneru. Ako su u istom kontejneru neke biljke s manje supstrata, one će konstantno dobivati više vode i biti natopljene. To je veliki problem, jer kod ovako natopljenih biljaka dolazi do pojave bolesti. U prvom redu Phytium spp., koji se u toplim i vlažnim uvjetima, koji vladaju u plasteniku, brzo širi i na ostale biljke. Dakle, uvijek treba paziti da je supstrat do vrha kontejnera, ali nikako povrh rupe kontejnera u koji stavljamo biljku.

Slika 1. Previše supstrata u kontejneru

Slika 2. Previše supstrata u kontejneru

  1. Prejako stisnut supstrat oko mladih sadnica. Važno je da supstrat nije prejako utisnut, jer će u tom slučaju voda teže prolaziti kroz njega te će trebati više vode za navodnjavanje takvog rasada. I korijen biljaka se bolje razvija u rahlom, a ne zbijenom supstratu. Stoga, kad postavimo biljku u pripremljenu rupu, dovoljno ju je samo lagano utisnuti u supstrat i eventualno još malo pokriti sa supstratom, ali treba paziti da se ne ide iznad ruba kontejnera.

Slika 3. Pripremljen kontejner i rupe u supstratu u koje se stavlja biljka presadnica

  1. Površina, na koju se biljke stavljaju, nije dovoljno ravna. Plastenici za proizvodnju presadnica su obično improvizirani kod manjih poljoprivrednih proizvođača. Služe za tu namjenu samo u ovo vrijeme, a prije i poslije toga služe za neku drugu proizvodnju ili za neke druge namjene. Jako je bitno da se velika pažnja posveti pripremi, poda ako će biljke biti na podu. Važno je da je pod na koji postavljamo kontejnere što ravniji, da je propustan i da voda nigdje ne zaostaje. Ako voda na nekim mjestima nakon navodnjavanja zaostaje, biljke s tog mjesta će primati puno više vode od drugih i doći će ponovno do gore spomenutih problema. Neke biljke će bit natopljene i kod njih dolazi do pojave bolesti, koja će se brzo širiti dalje. Bilo bi dobro, ako je moguće, da se kontejneri odvoje od poda.

Slika 4. Kontejneri podignuti od poda

  1. Ne odvajanje manjih sadnica od većih. Važno je prilikom pikiranja odmah odvajati manje sadnice od većih. Manje sadnice treba pikirati u posebne kontejnere i takve kontejnere odvajati. I manje sadnice će biti dobre za sadnju, ako ih odvojimo od većih, kako im veće ne bi „smetale“ prilikom rasta i ako im se posveti pravilna njega.

Slika 5. Odvajanje manjih biljaka od većih

  Autorica teksta:  Mirjana Dijan, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Vrijeme je za gnojidbu maslina

Iako je poznata kao biljka koja uspijeva na tlima gdje većina drugih voćnih vrata ne bi opstala, to nikako ne znači da trebamo zanemariti njene potrebe za hranjivima.

Pri planiranju gnojidbe za maslinike treba uzeti u obzir više faktora, između ostalih i urod u prethodnoj godini te količinu i vrstu gnojiva unazad nekoliko godina, a poželjno bi bilo napraviti i kemijsku analizu tla svakih tri do pet godina, te analizu lista masline. Fizikalni sastav tla također utječe na količinu hranjivih tvari koje će biljka iz njega iscrpiti. Dobro poznavanje tla na kojem se nalazi nasad čini gnojidbu učinkovitijom i za očekivati je bolji rast i stabilniji prinos stabala. Vizualnim pregledom stabala također se uočavaju promjene koje govore o potencijalnim problemima, odnosno nedostatku određenog hranjiva. Poželjan je zdrav izgled, tamno zelena boja i dovoljno duge mladice.

S obzirom na zahtjeve koje je sa sobom nosila prethodna godina vrlo je važno u narednom periodu kvalitetno opskrbiti biljku hranjivim tvarima, prvenstveno dušikom.

Redovitim unosom organskog gnojiva u maslinik, obogaćuju se njegova struktura potiče aktivnost različitih organizama koji žive u tlu i koji poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari. Ondje gdje je to moguće svakako se preporučuje unošenje gnojiva u tlo (frezanje).

Optimalan razvoj biljke postiže se i održava pravovremenim unosom kako organskog tako i mineralnog gnojiva (poljoprivrednici koji su korisnici mjere  M10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika ne smiju koristiti mineralna gnojiva u svojim maslinicima).

Biljka svojim rastom i razvojem plodova crpi mineralne tvari iz tla te je za kvalitetan uzgoj neophodno redovito vraćanje hranjivih tvari u tlo vodeći računa o potrebama stabala kao i o razvojnom stadiju u kojem se biljka nalazi.

Karlo Rubelj
mag. ing. biljnih znanosti

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Problemi sa štetnim organizmima u uzgoju borovnica

Prema podacima Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije o zatraženim potporama za sadnju, 2015. godine zasađeno je 4.750 sadnica, 2016. godine 2.212 sadnice, 2017. 6.860 sadnica te 2018. godine 2.980 sadnica. Zbog općeg stanja na tržištu te cijena tradicionalnih voćarskih kultura, mnogi poljoprivrednici se odlučuju na uzgoj novih netradicionalnih kultura, prvenstveno zbog visoke cijene ploda. Osim toga, borovnica dobro podnosi visoke i niske temperature.

Pri uzgoju, borovnicu napadaju brojni štetni organizmi, od kojih su najznačajnije bolesti i štetnici. Od bolesti na borovnici se javljaju razna gljivična oboljenja, koja se mogu podijeliti u dvije skupine:

  • ona, koja napadaju korijen i izdanke, kao što su trulež korijena (Phytophthora cinnamomi), rak izboja (Neofusicoccum sp.), pjegavost lišća (Septoria albopunctata) i
  • bolesti, koje napadaju cvjetne, generativne organe te plodove: palež cvijeta i trulež bobica (Monilinia vaccinii-coymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Colletotrichum gleosporioides).

Od navedenih bolesti najveći problem na području Varaždinske županije predstavljaju: vlažna trulež korijena, pjegavost lista i siva plijesan. U vrijeme cvatnje borovnica je najosjetljivija na napad štetnih organizama. Pojavi vlažne truleži korijena pogoduju optimalne temperature od 20-32 °C. Radi se o gljivičnoj bolesti, čije se zoospore brže šire u tlima koja  zadržavaju vodu. Simptomi se vide u obliku venuća i sušenja grmova. U ranom stadiju zaraženi grmovi izgledaju iscrpljeni, a izboji prestaju rasti (slika 1). Bolest uzrokuje polako propadanje grmova, ako je zahvaćen samo korijen ili naglo sušenje biljke, ako je zahvaćen i koriienov vrat (slika 2.). Zbog oštećenja korijena zaraženi grmovi lagano se čupaju iz tla.

Slika 1. Simptomi vlažne truleži korijena

Slika 2. Sušenje cijele biljke borovnice

Pjegavost lišća također je jedna od bolesti, koja se pojavljuje na području Varaždinske županije. Dvije su najznačajnije vrste pjegavosti, koje se pojavljuju: gleosporijska i septorijska pjegavost lišća.  Bolest se pojavljuje obično krajem lipnja u vidu crvenkastih pjega na licu lista (slika 3.).  Svake godine pojavljuje se u manjem intenzitetu, a u slučaju jače zaraze (što je kod nas rijetkost) može doći i do defolijacije ili opadanja lišća.

Slika 3. Simptomi lisne pjegavosti

Osim prethodno navedenih česta je i pojava sive plijesni. Siva plijesan najbolje se uočava u vrijeme cvatnje u vidu paleži cvjetova, ali i truleži plodova. Cvjetovi izgledaju kao da su spaljeni i suše se. Palež nekada može zahvatiti  lišće i izboje biljaka. Razvoju bolesti pogoduje kišovito vrijeme, jutarnje rose, visoka vlažnost zraka te izmjena hladnih noći i toplih dana. Razvoj sive plijesni i mumifikacija cvjetova i plodova je manja u slabo bujnim nasadima, gdje je  osigurano strujanje zraka i gdje je provedena pravilna gnojidba dušikom.

Osim bolesti, štetnici također pričinjavaju problem u uzgoju borovnica. Na području Varaždinske županije najznačajniji štetnici su gusjenice mrazovca (Operophtera sp.) i dlakavi ružičar (Tropinota hirta). Gusjenice mrazovca početkom cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe (slika 4). Ima jednu generaciju godišnje, a povećanju broja tog štetnika pogoduju vlažna ljeta te blage i vlažne jeseni.

Slika 4. Gusjenice mrazovca

Dlakavi ružičar nije tipični štetnik, koji se nalazi u borovnicama, no skoro da ne postoji biljna vrsta koja cvijeta, a da je ne napada taj štetnik (slika 5.). Do masovnih pojava dolazi u godinama s visokim temperaturama i nedostatkom padalina. Minimalna temperatura za njegov let je 15 °C, a najaktivniji je između 10 i 16 sati. Štete čini odrasli kukac hraneći se cvjetovima i mladim listovima raznih biljnih vrsta, a zbog oštećenja prašnika i tučka biljka neće donijeti plod.

Slika 5. Dlakavi ružičar na borovnici

U borbi protiv dlakovog ružičara najviše se koriste plave posude, koje se napune vodom i doda se manja količina deterdženta (slika 6.). Ta metoda pokazala se najdjelotvornijom.

Slika 6. Plava posuda za hvatanje dlakovog ružičara (foto: Ševar M.)

Borovnica zahtjeva laka i rastresita zemljišta, koja su idealna staništa za glodavce, koji kopanjem hodnika pregrizaju korijenje i rade dodatne štete na biljkama. Voluharice su jedan od najvećih problema u proizvodnji borovnica (slika 7.). Također rade značajnu štetu na mladom nasadu, jer se nastanjuju u najrahlijem zemljištu oko korijena, nagrizaju korijen i direktno uništavaju oko 20 % nasada te su indirektne šteta još veće, jer su preživjeli grmovi oštećeni i razvijaju se otežano.

Slika 7. Štete od voluharica

Značajne štete na zrelim plodovima borovnica rade ptice te treba voditi račina o njihovom odbijanju iz nasada. Ptice u svega nekoliko dana mogu uništiti urod.  Za zaštitu od ptica koristi se nekoliko vrsta mreža: plastične, pamučne ili polietilenske (slika 8.). Na tržištu su dostupne i lagane akrilne mreže, kojima se grmovi izravno prekrivaju.

Slika 8. Mreže u mladom nasadu borovnica

Borovnica je relativno nova kultura u uzgoju na području Varaždinske županije te se smatra  nezahtjevnom za uzgoj. Iziskuje puno truda, rada i znanja, jer promjena klime omogućava štetnim organizmima da se prilagode nastalim uvjetima te se javljaju bolesti i štetnici, koji nisu tipični za njezin uzgoj. Ako se borovnici osiguraju svi potrebni uvjeti za rast te se pravovremeno zaštiti od navedenih štetnih organizama ta kultura može biti dohodovna i dugovječna.

Andreja Vukalović Pofuk, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Oblikovanje plasteničke paprike

Proizvođači  sada proizvode sve tipove paprike u zaštićenim prostorima. Time izbjegavaju štete od nepovoljnih i promjenjivih vremenskih uvjeta na otvorenom. Potrošači su se pak polako naučili „da jedra i svijetla i ogromna i ukusna paprika“ iz plastenika ne znači da takva paprika „nije normalna i da je samo za gledati“.

Kvalitetu i ujednačenost plodova paprike osigurava, uz ostale tehnološke mjere, pravilna rezidba stabljike.

U nastavku će biti objašnjen rast paprike i jedan od načina oblikovanja stabljike za bolju proizvodnju.

Rast i oblikovanje plasteničke paprike

Biljka paprike ima  indeterminantnu  stabljiku koja neograničeno raste i  neprestano joj rastu novi listovi. Plastenički kultivari formiraju 2-3 grane na svakom nodiju, a paprike koje su namijenjene proizvodnji na otvorenom polju stvaraju više grana.

Paprika je spororastuća povrćarska kultura – njezini prvi plodovi tehnološki dozrijevaju 4 mjeseca od sjetve. U našem kontinentalnom području berba počinje početkom lipnja i traje  do jesenskih mrazeva. Uz dopunsko grijanje zaštićenog prostora proizvodnja paprike traje do prosinca i tada stabljika dosegne visinu oko 3 m i više (ovisno o dužini internodija pojedinog kultivara).

Sklop plasteničke paprike je 3 biljke/m2. Glavna stabljika (1 biljka) se račva na 2-3 grane tako da imamo gustoću 6 stabljika/m2.

Svaki nodij  poslije 1.račvanja rezultira 1 listom,1 paprikom i 2 grane itd.

Na linku je Shematski je prikazano uklanjanje nepotrebnih dijelova visoke stabljike paprike kod uzgoja na 2 grane.(autor: Sunčica Dombaj)

Na slici 2. Uzgoj paprike čija stabljika se vodi uz vezivo kao oslonac u zaštićenom prostoru.

Sunčica Dombaj,dipl.ing.agr.

Događaji, Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

U Zagrebu održan 4. Festival maslina

Ove godine je pristiglo 250 uzoraka iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine, ekstra-djevičanskih je bilo 186,od toga je 102 dobilo zlatnu medalju, 43 srebrnu, a 23 brončanu. Ostala ulja su bila djevičanska, loših ulja (lampante) na ovom ocjenjivanju uopće nije bilo.

Šampion natjecanja je Magran obrt iz Ližnjana (Istra), s 97,62 bodova. Drugi po broju bodova je Darko Jakomin iz Kopra (Slovenija) s 97,60 bodova, a treći je Vanja Dujc iz Izole (Slovenija) s 97,45 bodova.

Sva tri maslinara imala su sortna ulja (leccino, istraska bjelica. odn. itrana) proizvedena u eko-uzgoju.

Među prvih deset ulja šest ih je bilo iz Hrvatske, tri iz Slovenije, a jedno ulje iz Bosne i Hercegovine.

U višesortnim uljima prvo mjesto, s posve istim brojem bodova (97,22), dijele Agroprodukt d.o.o. Pula i Sabadin Daniel (Koper, Slovenija). Treće mjesto osvojila je Aurora Volarević (Mali Turini, Istra) s 96,85 bodova.

Na ovom su ocjenjivanju dodijeljene nagrade i najboljim maslinarskim udrugama, te najboljim uljarama. Među udrugama pobjednik je Zagrebački maslinarski institut s prosječnom ocjenom za 3 najbolje ocijenjena ulja od 96,85 (Poldan Saša 97,35; Aurora Volarević 96,85 i Ivica Pešić 95,50). Druga među udrugama je DOSI (Koper, Slovenija) s prosječnom ocjenom za tri ulja od 95,82 (Jakomin Darko 97,60; Dujc Vanja 97,45 i Adamič Martin 92,41). Treće rangirana udruga je Agroturist Vodnjan s prosječnom ocjenom 94,51 (Grubešić Tone, istarska bjelica, 94,94; Belci Matteo OPG, buža, 94,55 i Grubešić Tone, leccino, 94,05).

Najbolja uljara je San Antonio Vodnjan s prosječnom ocjenom za tri najbolja ulja 96 . Drugo mjesto među uljarama zauzela je Uljara Grubić – Bale s 94,86 bodova. Treće mjesto među uljarama osvojila je Uljara Benvegnu, Krasica s prosjekom za tri ulja 94,84.

Hortikultura, Najava, Voćarstvo

Radionica rezidbe lijeske u Daruvaru

Bjelovarsko-bilogorska županija sa površinama pod lijeskom spada u vodeće županije u Hrvatskoj. Interes za sadnju lijeske još uvijek ne jenjava, pa je i potreba za edukacijom o formiranju mladih i održavanju starih nasada isto tako prisutna. Važna je i stalna edukacija o prepoznavanju bolesti i štetnika lijeske.

Stoga, se u Daruvaru, 1. ožujka 2019. godine, provodi edukacija i prikaz rezidbe za zainteresirane proizvođače.

Stručna predavanja biti će organizirana u gradskoj vijećnici od 10:00 sati. Nakon završetka predavanja, u voćnjaku OPG Grgić Slavka u Miljanovcu, održati će se pokazna rezidba u mlađem nasadu.

Svi ste dobrodošli!

Program u prilogu.

Grozdana Grubišić-Popović, dipl, ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Rak korijena i korijenovog vrata na sadnicama bajama

Slika 1. Zdravo trogodišnje stablo bajama

Uz dobru pripremu terena ključni čimbenik uspješnosti nasada je korištenje zdravog i certificiranog sadnog materijala. Kvalitetna sadnica mora imati dobro razvijen nadzemni dio sa prijevremenim grančicama i lisnim pupovima, dobro razvijen i razgranat korijenov sustav, dobro sraslo cijepljeno mjesto i što je od osobite važnosti mora biti dobrog zdravstvenog stanja.

Međutim, problem se može javiti ako to nije slučaj. Tada za posljedicu imamo zaražene sadnice ili naknadno, nakon godinu dvije, uočene štete od fitopatogene bakterije koja uzrokuje rak korijena i korijenovog vrata (Agrobacterium tumefaciens). Uzročnik raka je bakterija koja živi u zemlji, polifag je, napada jezgričave, koštičave voćne vrste, vinovu lozu, orah, jagodu, grašak, rajčicu, šećernu repu, krizantemu i druge vrste i česta je u rasadničarskoj proizvodnji.

Infekcija bakterijom raka ostvaruje se preko ozljeda na korijenu i korijenovu vratu i to putem rana koje su nastale kao posljedica oštećenja prilikom agrotehničkih ili pomotehničkih mjera kao što su nacijepljivanje, orezivanje itd. Bakterija se prenosi sadnim materijalom, česticama zemlje ako su sadnice primjerice utrapljene u zaraženi supstart, priborom za nacijepljivanje, vodom za navodnjavanje, insektima i dr. i na taj način se širi na nova područja. Kad se ostvari infekcija dolazi do pojačane nekontrolirane tvorbe stanica kod zaražene voćke i stvaranja izraslina (tumori, guke). Izrasline mogu biti različitih veličina i oblika (slika 2. – 4.)

Slika 2. Izrasline na korijenu mladog trogodišnjeg stabla bajama

Slika 3. Izraslina veličine lješnjaka

Slika 4. Izraslina veličine zrna pšenice

Na početku su izrasline mekane sivobijele boje, a kasnije odrvene, postaju naborane i dobivaju tamnu boju. Pri dodiru se lako lome i odvajaju od korijena sadnice. Mlade voćke do primjerice treće godine su osjetljivije na ovog patogena. Iako mjere zaštite provedene nakon zaraze ne garantiraju zaliječenje iskustvo je pokazalo da zaražena biljka ako krene dalje i uspije razviti korijenov sustav može prebroditi ovu bolest.

Osnovnu mjera zaštite je proizvodnja i sadnja zdravog, deklariranog i certificiranog sadnog materijala u rasadnicima. Poštivanje višegodišnjeg plodoreda i obavezna dezinfekcija zemljišta, ruku i pribora za nacijepljivanje. U slučaju pojave raka korijena i korijenovog vrata oboljele sadnice je potrebno ukloniti i spaliti. Sadnu jamu iz koje je izvađena oboljela voćka je uputno ostaviti tokom ljeta otvorenu a za zalijevanje zemljišta moguće je koristiti bakrov oksiklorid ili bakrov hidroksid te za tretiranje biljaka pripravke na osnovi aluminijevog-fosetila (slika 5.). U nekim zemljama dezinfekcija se vrši biopreparatima na bazi Agrobacterium radiobacter tip K84 i K1026. Mehanizam djelovanja ovih biopreparata zasniva se na sposobnosti da ovaj saprofitski soj stvara jedan neobičan antibiotik bakteriocin koji posjeduje selektivnu sposobnost sprečavanja razvoja mnogih agrobakterija koje uzrokuju rak korijena voćnih vrsta.

Slika 5. Otvorena sadna jama

Silvija Grbić Atelj, dipl. ing. agr.
silvija.grbic.atelj@mps.hr