MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Maslinarstvo

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“ – četvrta preporuka

U većini maslinarskih područja Hrvatske plod masline je još nezreo i nije dostigao tehnološku zrelost tj. akumulacija ulja nije završila, bez obzira što neke sorte imaju pokazatelje zrelosti prema promijeni pigmenta i na opip su mekane. Promjena pigmenta pokožice masline je dobar znak da plod dozrijeva, ali nije u nikakvoj korelaciji s optimalnom količinom akumuliranog ulja u plodu. Jedino praćenjem akumulacije ulja u plodu, na čemu se trenutno i radi, može se odrediti taj optimalan trenutak, kada maslina završi svoj ciklus stvaranja ulja.

Olujni jugo za vikend skinuo je dosta ploda sa stabala, većinom bolesne plodove od svrdlaša i muhe. Projektom praćenja optimalne tehnološke zrelosti maslina za berbu i preradu u ulje doći će se i do informacija o optimalnom terminu i karenci tretiranja protiv štetočina, kao bi se u budućnosti što učinkovitije spriječili veći napadi i bolje procijenila djelotvornost sredstava na njih.

Optimalnu tehnološku zrelost već od ranije (rokovi uzorkovanja do 30. listopada) pokazale su sljedeće sorte: sorta masline Istarska Bjelica u južnoj Istri (Galižana), Lastovka na otoku Hvaru (Dol) i Lastovka, Drobnica na otoku Korčula, sorta Buža u južnoj (Galižana) i sjevernoj Istri (Poreč) i Oblica navodnjavana u Zadarskoj županiji (Novigrad). Te sorte na navedenim uzgojnim područjima spremne su za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja za ovu godinu, prema ovogodišnjim vremenskim uvjetima.

Tablica: Akumulacija ulja u plodu maslina na uzgojnom području HR za razdoblje do 30. listopada 2018. i preporuke berbe

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina – 3. preporuka

Plod masline u maslinarskim područjima Hrvatske većim je dijelom nezreo i nije u optimalnoj tehnološkoj zrelosti za berbu tj. akumulacija ulja nije završila, iako neke sorte pokazuju zrelost prema promijeni pigmenta i na opip su mekane.

Promjena pigmenta pokožice masline je dobar znak da plod masline dozrijeva, ali on nema nikakvu korelaciju s optimalnom količinom akumuliranog ulja u plodu. Jedino praćenjem akumulacije ulja u plodu, na čemu se trenutno i radi putem NIR analize, može se odrediti taj optimalan trenutak kada maslina završi svoj ciklus stvaranja i akumuliranja ulja.

Zbog (ne) zrelosti ploda masline za preradu u ulje, stvarna količina ulja jako varira prema eventualnoj preradi tj. randmanu. Razlog je taj što se stvarna količina ulja u plodu, pri stvaranju ulja, nalazi u citoplazmi biljne stanice, tj. masa molekule ulja je mala i teško ju je ekstrahirati. Što se više približava optimalna tehnološka zrelost, ulje će se početi nakupljati u vakuolnom dijelu stanice i time povećavati masu. I tek tada uljare će moći efikasno izdvojiti ulje i randmani će biti realniji.

Najavljena ovotjedna bura i njezini naleti mogla bi skinuti dosta ploda sa stabala, u prvom redu i većinom plod oštećen od svrdlaša i muhe.

Temeljem NIR analize optimalnu tehnološku zrelost pokazale su tri sorte na tri uzgojna područja: Istarska Bjelica u južnoj Istri (Galižana), sorta Lastovka na otoku Hvaru (Dol) i Lastovka, Drobnica na Korčuli. Te sorte na navedenim uzgojnim područjima spremne su za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja u ovoj maslinarskoj godini, a u ovisnosti od ovogodišnjih vegetacijskih uvjeta.

Tablica 1.

 

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja – DRUGA PREPORUKA

Plod masline u svim maslinarskim područjima Hrvatske je još nezreo za berbu tj. akumulacija ulja nije završila. Prema prošlogodišnjim rezultatima i njihovom usporedbom, većina sorti nije ni upola akumulirala ulja u odnosu na količinu ulja u isto vrijeme prošle godine.

Zbog (ne) zrelosti ploda masline za preradu u ulje, stvarna količina ulja jako varira prema eventualnoj preradi tj. randmanu. Razlog tome je što se stvarna količina ulja u plodu pri stvaranju ulja nalazi u citoplazmi biljne stanice, tj. molarna masa molekule ulja je mala i teško ju je ekstrahirati. Pri približavanju optimalnoj tehnološkoj zrelosti, ulje će se početi nakupljati u vakuolnom dijelu stanice i time povećavati masu. I tek tada uljare će moći efikasno izdvojiti ulje i randmani će biti realniji.

Npr. Oblica s područja Šibenika trenutno ima oko 12-13% ulja u plodu, uz randman od 8 – 9%, a trebao bi biti oko 11% u dobro podešenoj uljari s iskorištenjem oko 90%. Dakle, pojavljuje se nedostatak ulja od 1-2 %, kojem nije razlog uljara, nego tehnološki nezreo plod.

 Detaljne preporuke se nalaze u tablici na linku:

 TABLICA: Akumulacija ulja u plodovima maslina za razdoblje od 10. listopada 2018. i preporuka berbe

Za maslinare, koji su pravovremeno tretirali svoje masline protiv štetočinja (bolesti i štetnici) i odradili sve potrebne agrotehničke zahvate te je plod zdrav i u kondiciji, preporuka je da se još ne kreće u berbu.

Slike 1. i 2.: Ilustrirana situacija poldova maslina na terenu, prema bojama pigmenta na datume berbe

Hortikultura, Maslinarstvo, Savjet

Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja- PRVA PREPORUKA

Radi takvog razvoja situacije, maslina dosta pati i ne razvija se normalno. I ono malo vode, koje maslina ima za potrebe fiziološki normalno razvijeni plod, dodatno otežavaju česte bure i jaki vjetrovi, koji još dodatno suše plod i zemlju.

Također, u kolovozu, rujnu i trenutno maslina nije i ne stvara novi list, što je dokaz da je u tom vremenu hibernirala tj. spavala te samim time nije stvarala ni ulje.

Poteškoće dodatno stvara i nagla promjena pigmenta, što posebno zbunjuje maslinare, a razlog je nagla promjena temperatura, s toplog na hladnije i na niže noćne temperature.

Akumulacija ulja u plodovima maslina za razdoblje 15. – 25. rujan 2018.

→ Maslinarska regija ISTRA sjever, sorte Buža, Bjelica i Leccino

Buža je gubila na težini u količini vode do 2 %, novo ulje nije stvarala. Bjelica je zadržala težinu i stvorila novu količinu ulja do 1 % u suhoj tvari. Leccino je zadržao težinu i stvorio novu količinu ulja do 1 % u suhoj tvari. Sve tri sorte imaju izrazito tvrdu i zelenu pulpu te samim time još nisu za bebu i preradu u ulje.

→ Maslinarska regija ISTRA jug, sorte Buža, Bjelica i Leccino

Buža je gubila na težini u količini vode do 1 %, novo ulje nije stvarala tj. akumulirala je neznatnu količinu. Bjelica je zadržala težinu i stvorila novu količinu ulja do 2 % u suhoj tvari. Leccino je izgubio na težini 1 % i nije stvarao dodatnu količinu ulja. Sve tri sorte su izrazito tvrde i zelene pulpe. Još nisu za bebu i preradu u ulje.

Maslinarska regija Kvarner i Primorje, sorte Krčka debela, Plominka (s otoka Krka) i Simjaca (Cres)

Krčka debela je gubila na težini u količini vode do 1 % i stvorila je novu količinu ulja do 1 % u suhoj tvari. Plominka je dobila na težini 1,5 % i zadržala istu količinu ulja. Simjaca je zadržala težinu i stvorila novu količinu ulja do 1 % u suhoj tvari. Sve tri sorte su izrazito tvrde i zelene pulpe te se još ne preporučuje beba i prerada u ulje

→ Maslinarska regija Zadarska županija, sorte Oblica, Mašnjača i Leccino

Oblica je gubila na težini u količini vode do 1 %, novo ulje nije stvarala. Mašnjača je izgubila na  težini 1 %, ali je stvorila novu količinu ulja do 1 % u suhoj tvari. Leccino je izgubio na težini 5 % i stvorio novu količinu ulja do 1 % u suhoj tvari. Sve tri sorte imaju izrazito tvrdu i zelenu pulpu i još nisu za bebu i preradu u ulje.

Maslinarska regija Šibensko-kninska županija, sorte Oblica i Krvavica

Oblica je gubila na težini u količini vode do 1 %, novo ulje nije stvarala. Krvavica je izgubila na težini 1,5 %, ali je stvorila novu količinu ulja do 1 % u suhoj tvari. Sorte su izrazito tvrde i zelene pulpe te još nisu za bebu i preradu u ulje.

→ Maslinarska regija Kašteli, sorte Oblica, Lastovka i Levantinka

Oblica je dobila značajno na težini u količini vode do 5 % i akumulirala je novo ulje 2 % u suhoj tvari. Lastovka je značajno izgubila na težini 7 % u količini vode i akumulirala je 3 % ulja u suhoj tvari. Levantinka je izgubila na težini 1 %, ali je stvorila je novu količinu ulja 2 % u suhoj tvari. Sve tri sorte su zelene tvrde pulpe i nisu još spremne za berbu i preradu u ulje.

→ Maslinarska regija otoci Šolta, Brač, Hvar i Korčula, sorte Oblica, Lastovka, Levantinka i Drobnica

Oblica na Hvaru izgubila je na težini 1 % u količini vode, a akumulirala je 1,5 % ulja u suhoj tvari. Lastovka na Hvaru izgubila je na težini 1,5 % u količini vode, a akumulirala je 1,7 % ulja u suhoj tvari. Levantinka s Hvara izgubila je na težini 1,5 % u količini vode, a akumulirala je 2 % ulja u suhoj tvari. S otoka Šolte i Brača do sad je analiziran samo jedan uzorak ploda maslina pa će prve prognoze za to uzgojno područje biti početkom sljedećeg tjedna. Pretpostavlja se da će biti slična situacija kao i na Hvaru. Otok Korčula: plodovi i Drobnice i Lastovke su smežurani, izrazita je suša i željno se očekuje prva velika kiša te će se tada moći dati realniji zaključak. Sve sorte nisu spremne za berbu.

→ Maslinarska regija Južna Dalmacija – Konavle, sorta Oblica

Oblica je izgubila značajno na težini 3 % u količini vode i nije akumulirala novu količinu ulja u suhoj tvari. Još nije spremna za berbu.

Hrvatska poljoprivredno-šumarska
savjetodavna služba

Maslinarstvo, Savjet

Cijepljenje ili navrtanje maslina

U maslinarstvu kao podloga služi mastrinka ili divlja maslina (Olea oleaster) koja je dio sredozemne makije i pitoma maslina (Olea europea sativa) koja se uzgaja u umjerenom klimatskom pojasu i ima više od 300 sorti. Međutim, u obitelji Oleacea ili Maslinovki kojoj pripadaju divlja i pitoma maslina ima još 22 roda, a među njima je i jasen koji je kao autohtona vrsta prisutan u našem submediteranskom području i kompatibilan s pitomom maslinom te predstavlja izazov maslinarima koji na jasen cijepe pitomu maslinu.

Slika 1. Maslina cijepljena na jasen

Za sušne prilike gospodarenja uslijed klimatskih promjena kojima posljednjih godina svjedočimo pitanje podloge ima veliko značenje jer ona određuje kapacitet ožiljavanja, zonu ili dubinu glavnine korijena, afinitet prema određenim sortama, snagu porasta plemke, izdržljivost na sušu, osobine plodonošenja, vrijeme cvatnje i zriobe, količinu, veličinu i kvalitetu ploda te stalnost roda.

Istraživanja podloga u maslinarstvu oskudna su, a saznanja temeljimo na zapažanjima i iskustvima. Primjerice, prvo organizirano cijepljenje mastrinki ili divlje masline navodi se u dokumentu iz 1834. godine kada su stanovnici Luna sa otoka Paga (njih 108) tražili od rapskih vlasti dozvolu za cijepljenje 2.600 mastrinki. Navrtanje mastrinki se odvijalo masovno između dva rata kada je nacijepljeno 36.000 sa sortom Oblicom i tzv. Korzikankom (genetskom identifikacijom se ustanovilo kako se radi o sorti Picholine). Danas su ta iskustva značajna i koriste ih uvelike stanovnici otoka Paga.

Slika 2. Navrtanje mastrinki – otok Pag

Cijepljenje naše najraširenije sorte Oblice ili Orkule kao pitome masline na druge sorte boljih gospodarskih osobina provodi se na svim uzgojnim područjima masline. O njihovoj kompatibilnosti i utjecaju na pojedine sorte teško možemo govoriti bez provedenih istraživanja.

Tehnički cijepljenje ili navrtanje grančice koju nazivamo plemka u praksi je najraširenije. Plemke uzimamo samo sa zdravih stabala, a ne preporuča se uzimanje istih sa starih izrođenih stabala ili onih kojima je vegetativni godišnji prirast slab, jer su na takvim plemkama pupovi nerazvijeni ili loše ishranjeni. Za plemke se uzimaju samo dobro razvijene mladice ili odrvenjeli izboji s osvijetljenih dijelova krošnje. Plemke uzimamo krajem veljače ili početkom ožujka i skladištimo ih na temperaturi 4-6°C u vlažnoj tkanini ili neposredno pred cijepljenje vodeći računa o isušivanju.

CIJEPLJENJE ILI NAVRTANJE POD KORU je najrašireniji način, a obavlja se kada maslina ima dosta soka jer se tada kora lako odvaja od drva, te je moguće postići veću aktivnost i razmnožavanje meristemskog staničja. Ovaj način cijepljenja se najviše koristi kod precjepljivanja masline. Najpogodnije je vrijeme kad je maslina u punoj vegetaciji tj. kad razvija cvijet (za prilike srednjeg Jadrana od 20. travnja do 10. svibnja). Protekle godine radi dugog ljetnog sušnog razdoblja uspjeh je izostao, a puno bolje su prošli maslinari koji su nakon obilnih oborina početkom rujna ponovili postupak cijepljenja čemu je uvelike pomogla i blaga zima. Međutim, uslijed niskih temperatura koje su došle u ožujku ove godine stradala su brojna stabla, a tako i jesenski navrtci.

Alat i materijal koji cjepljar mora imati su voćarski nož, voćarske škare, pila, voćarski vosak i traka te sredstvo za dezinfekciju alata.

Evo kako u šest koraka obaviti navrtanje ili cijepljenje masline pod koru.

  1. Na odabranom mjestu za navrtanje pod koru prereže se ili ispila izboj ili grana koju želimo precijepiti i zagladi nožem. U principu može se precijepiti svaki izboj koji ima glatku koru, koja se lako odvaja od drva.

Slika 3. Prvi korak

  1. Na tako pripremljenoj podlozi zareže se kora u smjeru prema tlu u dužini 4-6 cm, te se jedna strana te kore podigne tupim dijelom noža i odvoji od drva, a druga strana ostaje netaknuta.

Slika 4. Drugi korak

  1. Priprema plemke – donji dio zarežemo, a taj rez mora biti jednoličan, ravan i gladak. Plemku koju stavljamo obično režemo na dva do tri pupa.

Slika 5. Treći korak

 

  1. Plemka se umeće u prorez koji smo prethodno napravili na podlozi.

 

 

Slika 6. Četvrti korak
 

5. Slijedi povezivanje plastičnim bužirom, rafijom ili nekim sličnim materijalom.

 

Slika 7. Peti korak

6. Vrh plemke premaže se voćarskim voskom, kao i dio rane na poprečnom presjeku podloge.

 

Slika 8. Šesti korak

Pravila kojih se cjepljar mora pridržavati su sljedeća:

  1. Obvezno obaviti u fazama vegetacije kada se kora lako odvaja od drva,
  2. Podloga i plemka moraju biti dobro razvijene i opskrbljene hranjivima
  3. Cijepljenje obaviti što brže kako bi se spriječila oksidacija i isušivanje
  4. Podloga i plemka moraju se čvrsto priljubiti (plastični bužir, rafija i dr.)
  5. Sve rane premazati voćarskim voskom
  6. Redovito obilaziti navrtke i skidati sve što ispod plemke raste.

            Slika 9. Uspješan navrtak

                                                                                  Gordana Dragun, dipl.ing.agr.
Podružnica Zadarske županije

Maslinarstvo, Savjet

Obavijest maslinarima!

Slika 1. izgled maslinika nakon defolijacije

Slika 2. defolijacija djela grana

Klimatski uvjeti koji su prethodili hladnoj fronti dodatno su utjecali na ovakva oštećenja.

Vrijeme tijekom ljeta 2017. je zabilježeno kao ekstremno sušno i  ekstremno toplo.

Tijekom jeseni klimatska situacija se normalizirala, pale su potrebne količine oborina te su  se aktivirala gnojiva primijenjena tijekom proljeća 2017, koje maslina nije mogla iskoristiti zbog nedostatka vlage. U siječnju 2018. zabilježeno je vrlo toplo vrijeme te je maslina krenula sa vegetacijom i kolanjem sokova.

Uz klimatske uvjete koji su ključni za nastale štete, može se dodati da su štete uočljivije u maslinicima, koji su ranije orezani, koji su imali izdašniju gnojidbu prošle godine te u maslinicima na toplijim položajima.

Mjere sanacije oštećenih stabala

– Sanaciju oštećenih stabala vršiti za suhog vremena.

– U maslinicima u kojima je došlo do značajnije defolijacije provesti oštriju rezidbu.

– Odstraniti ispucale grane do zdravog drva (smanjiti potencijal zaraze raka masline)

Slika 3. zaraza grančica rakom masline nakon oštećenja mrazom 2017.

Slika 4. ljuštenje kore na granama maslina

  • Ako je došlo do pucanja i ljuštenja kore po dužini debla obaviti rez u razini zemlje.
  • Više o potpunoj obnovi masline kojoj pristupamo u slučaju velikih oštećenja debla možete pročitati na linku  https://web.savjetodavna.hr/vijesti/58/5073/sanacije-stete-od-pozara-na-visogodisnjim-nasadima/
  • Nakon obavljene rezidbe obavezno obaviti zaštitu maslina protiv uzročnika paunovog oka i raka masline.  Protiv obje bolesti registriran je pripravak Neoram WG, a registraciju protiv paunovog oka imaju i slijedeći pripravci Cuprablau Z, Nordox 75 WG, Nativo  i Stroby WG.

Pripravke koristiti prema uputama proizvođača.

 

Žarko Kovačić dipl.ing.agr.
Viši stručni savjetnik

Silvija Marušić dipl.ing.agr.
Viša stručna savjetnica

Maslinarstvo, Savjet

Opasnost od paunovog oka na maslinama

Stoga maslinarima preporučujemo provedbu zaštitnih mjera protiv ove ekonomski najznačajnije bolesti. Najbolje je uporabiti jedan od navedenih raspoloživih pripravaka s dozvolom: Cuprablau-Z ili Difcor ili Nativo 75 WG ili Neoram WG ili Nordox 75 WG.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom ovdje.

Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenog sredstava za zaštitu bilja! Upozoravamo na urednu popunu evidencijske liste rabljenih pripravaka, kao i na njihovo prikladno zbrinjavanje nakon uporabe!

Ivan Šimičević,dipl.ing.agr.

Maslinarstvo, Savjet

Bijela trulež korijena stabla maslina (Armillaria mellea)

Zasad je unutar Roda Armillaria  poznato i opisano više desetaka vrsta, od kojih su se mnoge u prošlosti svrstavale unutar vrste Armillaria mellea. Danas se u fitopatološkoj praksi srodne Armillaria  vrste često označavaju kao Armillaria mellea kompleks, uzročnik bolesti korijena, kako na brojnim šumarskim, tako i na drvenastim poljoprivrednim kulturama (sveukupno oko tisuću njih). Vrsta Armillaria mellea je svakako najčešće spominjana i opisana. Kada se uzme u obzir ukupna šteta koju može prouzročiti ova gljiva, s pravom se može smatrati jednim od najštetnijih biljnih patogena. Javlja se u dvije različite forme, kao akutna i kao kronična. Kod akutnoga oblika bolesti dolazi do nagloga sušenja pojedinih grana, pa i cijele biljke (slika 1.),

 
Slika 1. (snimio I. Šimičević)

dok se kod kronične forme bolest manifestira u vidu slaboga rasta, žućenja lišća, te njihovog prijevremenog opadanja (slika 2.).


Slika 2. (snimio I. Šimičević)

U konačnici također dolazi do kompletnog sušenja stabla.

Propadanje i sušenje napadnutih biljaka rezultat su prodora gljive u korijenov vrat, čime se prekida neometano kolanje vode i hranjiva. To se najčešće događa u vrućim  ljetnim mjesecima. Tkivo ispod kore na korijenovom vratu mekano je i vlažno, te prekriveno bijelim micelijem gljive (slika 3.), s karakterističnim mirisom na trulež.


Slika 3. (snimio I. Šimičević)

Zadnjih se godina ova bolest značajnije bilježi u maslinicima koji su podizani na krčevinama šumskih terena makije i hrasta, kao rezultat slabe pripreme terena kod podizanja nasada. Naime, umjesto podrivanja i rigolanja, te vađenja i odstranjivanje korijenja prethodne vegetacije, najčešće zbog financijskoga efekta, kopaju se samo sadne rupe.  Isto tako bi valjalo na takvim terenima nakon krčenja dvije do tri godine uzgajati ratarske kulture, jer u tom vremenu ostaci korijena istrunu. U protivnom nakon pet do deset godina korijenje dolazi u dodir s ostacima prethodne vegetacije, koja je zaražena s gljivama Armillaria kompleksa , te dolazi do propadanja i sušenja pojedinih stabala, pa i više njih u nizu. Također se isti simptomi javljaju u maslinicima na teškim terenima koji zadržavaju vodu, posebice ako se navodnjavaju.

Kako je razvidno mjere zaštite su uglavnom preventivnog karaktera. Međutim, u zadnje se vrijeme često primjenjuje i tehnika otkopavanja korjenova vrata (slika 4.) i to uglavnom na stablima s poznatim žarištima zaraze. Korijenov vrat se otkopa u proljeće i bude izložen toplini i suši kroz cijeli vegetacijski period, sve do jeseni. Na takav način najčešće izostaju veće štete već napadnutih stabala.


Slika 4. (snimio I. Šimičević)

Drugi vid zaštite protiv gljive Armillaria mellea svodi se na biološku zaštitu uporabom antagonističkih gljiva iz roda Trichoderma. Tako su danas na tržištu poznati različiti pripravci na osnovi ovih gljiva, koji mogu biti dobro i praktično rješenje na terenima gdje postoji veći rizik od ove bolesti.

 

Literatura:

Modul: Zaštita od bolesti i štetnika u voćarstvu – dio zaštita od bolesti

•Cvjetković, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze. Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet, str. 1-534.

•Jurković, D., Ćosić, J. (2003): Zaštita vinograda i voćnjaka od uzročnika bolesti. Veleučilište u Požegi. Skripta, str. 1-83.

•Kišpatić, J (1992): Bolesti voćaka i vinove loze. Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet, str. 1-292.

•Ćosić, J., Jurković, D., Vrandečić, K. (2006): Praktikum iz fitopatologije. www.pfos.hr

 

Ivić D. (2017): Armillaria mellea na maslini i nove perspektive u zaštiti od truleži korijena. Glasilo biljne zaštite 4/2017.

Ivić D. (2017): Uzročnici sušenja masline. Tečaj zaštita bilja, Zagreb.

 

Ivan Šimičević, dipl. ing. agr.
Viši stručni savjetnik za zaštitu bilja

Maslinarstvo, Savjet

Maslinina muha – Bactrocera oleae Gmel.

Štetnost maslinine muhe ovisi o vremenskim prilikama odnosno o klimatskim uvjetima. Ovu vegetacijsku godinu obilježile su ekstremno visoke temperature i suša što je rezultiralo jako niskim intenzitetom leta maslinine muhe.

Maslinina muha (slika 1.) je tehnološki štetnik – isključivo napada plod. Duljina tijela iznosi 4 do 5 mm, uglavnom je žutosmeđe boje. Sa trbušne strane tijelo je smeđe, sa leđne sive boje sa tri uzdužne crte koje se doimaju ponekad poput točkica. Krila su prozirna i sjajna.

Slika 1. Odrasla maslinina muha

Ličinka maslinine muhe (slika 2.) nema glavu i noge. Tijelo ličinke dugo je do 8 mm, valjkasto, a naprijed zašiljeno i bijele boje. Kukuljica maslinine muhe smeđa je, bačvastog oblika i dužine oko 4 mm. 

Slika 2. Ličinka maslinine muhe u plodu masline

U našim uvjetima maslinina muha najčešće prezimi u stadiju ličinke u plodu ili kukuljice u plodu ili u tlu. Njen razvoj ovisi o temperaturi, relativnoj vlazi zraka i prisutnosti plodova masline. Odrasli kukci na nekim područjima mogu opstati i tijekom zime. Ovisno o području i vremenskim uvjetima odrasla maslinina muha može se javiti od sredine lipnja. Nakon određenog perioda ishrane i sazrijevanja ženke počinju polagati jaja u plodove masline. Iz jaja se razvijaju ličinke, a nakon završenog razvoja slijedi vrijeme kukuljenja  i nakon toga pojava nove generacije odraslih.

 U našim uvjetima maslinina muha daje tri generacije. Prva generacija javlja se u lipnju ili srpnju, a ostale dvije često se preklapaju i prisutne su u maslinicima od kolovoza do prosinca.

Ženka maslinine muhe leglicom ulaže jaje u plod masline. U plodu masline možemo pronaći samo jednu ličinku. Jedna ženka može odložiti do 300 jaja. Na plodnost ženki utječe relativna vlaga zraka. U uvjetima visokih temperatura i niske vlage zraka u lipnju i srpnju može izostati šteta od maslinine muhe. U vrijeme zriobe maslina česte obilne kiše i visoka relativna vlaga zraka pogoduju razvoju treće generacija maslinine muhe. Posljedica njihova napada plodovi su „crvljivi“ (slika 3.).

U ranim razvojnim stadijima zaraženi plodovi mijenjaju boju i otpadaju.

Napad druge i treće generacije maslinine muhe mijenja organoleptička svojstva ulja tj. dolazi do povećanja nepoželjnih slobodnih masnih kiselina.

Slika 3. Crvljivi plod masline

Praćenje maslinine muhe provodi se vizualnim i olfaktornim atraktantima (mamci). Vizualni atraktanti su žute ljepljive ploče, nisu selektivne i služe za praćenje mužjaka i ženki maslinine muhe.

U olfaktorne atraktante ubrajamo seksualne mamce u obliku feromona i hranidbene atraktante. Feromonski mamci privlače samo mužjake maslinine muhe što znači da su selektivni.

Praćenje leta muhe i odlaganje jaja može se pratiti i pregledom plodova (10% plodova sa stabla masline). Na napadnutim plodovima mogu se uočiti ubodi u obliku zareza, a otvaranjem ploda na mjestu uboda može se uočiti jaje ili ličinka.

Danas se maslinina muha najčešće suzbija konvencionalnom metodom prskanja cijele krošnje više puta u sezoni (ovisno o temperaturi, vlažnosti zraka i letu muhe u toj godini). Tretiranje treba provesti kvalitetno i to tako da se dovoljnom količinom tekućine i insekticida zahvate sva rodna stabla i rodni dijelovi. Prva generacija maslinine muhe suzbija se početkom srpnja, a ostale sredinom rujna te početkom i sredinom listopada.

Sve je veća potražnja za ekološki proizvedenim maslinovim uljem. Takav proizvod na tržištu razvijenih europskih zemalja postiže znatno veću cijenu, stoga se uz konvencionalnu metodu zaštite, danas sve više koriste ekološki prihvatljivije metode suzbijanja maslinine muhe. One  podrazumijevaju primjenu fizikalnih i biotehničkih metoda. Stoga je u svrhu zaštite masline najviše istraživana metoda „Attract and kill“ (namami i uništi), tj. primjena vizualnih atraktanata s biocidom-ljepilom i lovki s atraktantima (McPhail, žuta posuda) i dozvoljenim insekticidom. Postavljeni mamci privlače odrasle muhe koje zbog kontakta s insekticidom ugibaju.

Jelena Brkić Terzanović dipl. ing. agr.,
stručna suradnica

Literatura:
Božena Barić, Ivana Pajač: Maslinina muha (Bactrocera oleae), Glasilo biljne zaštite, svibanj – lipanj 2012.
Mario Bjeliš: „Zaštita masline u ekološkoj proizvodnji“, Solin, 2005.
http://www.genera.hr/hr/114/zastita-maslin-masl-muhe/#.WajiyshJbIU

Maslinarstvo, Savjet

Brzo sušenje masline (Xylella fastidiosa)

Ova bakterija je u samo nekoliko godina u pokrajini Apugliji (na jugu Italije) uništila oko milijun stabala stoljetnih maslina. Bolest je zabilježena u dijelovima Francuske, Španjolskim otocima i Njemačkoj.

Domaćini

Na temelju znanstvene literature, približno je 300 vrsta biljaka širom svijeta osjetljivo na bakteriju, iako nisu sve ove biljke osjetljive na bolesti, a sve biljne vrste nisu podložne svim Xylella fastidiosa sojevima (pauca, multiplex, fastidiosa, sandyi). Bakterija identificirana u Italiji (Apulia) smatra se novom genetskom varijantom Xylella fastidiosa, soj pauca, dok je bakterija identificirana u Francuskoj (Korzika i Provence-Alpes-Côte d’Azur) soj multiplex. Kako smo već ranije spomenuli soj pauca u Italiji je prouzrokovao velike štete u na maslinama. Naglasak Europskog zakonodavstva stavljen je na sprječavanje daljnjeg širenja ovog štetnog organizma iz tog područja u druge dijelove Europske unije.

Za razliku od soja pauca, soj multipleks može preživjeti u hladnijim klimatskim područjima i utjecati na širok raspon domaćina, uključujući mnoga prirodna stabla poput lisnatog drveća. U oba slučaja, cijeli raspon biljaka domaćina još uvijek je nejasan i povećava se tijekom istraživanja.

Svakako treba spomenuti da je jedna od najzanačajnijih biljaka domaćina maslina, kod koje na osjetljivim kultivarima bolest redovito završava potpunim odumiranjem stabla.

U provedbenoj Odluci komisije u Prilogu I. naveden je popis bilja za koje se zna da je podložno europskim i izvaneuropskim izolatima navedenog organizma. Kako smo ranije spomenuli popis domaćina ovog štetnog organizma tijekom istraživanja konstantno se povećava te se redovito ažurira na stranicama Europske komisije.

Propisi

Europska komisija donijela Odluku Komisije (2015/789/EU) o mjerama za sprečavanje unošenja u Europsku uniju bakterije Xylella fastidiosa (Wells et al.) i širenja bakterije unutar Unije koja je nadopunjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/2417 оd 17. prosinca 2015. i Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/764 оd 12. svibnja 2016. godine. Objavljene Odluke izravno su primjenjive u svim državavama članicama i obvezujuće su.

Simptomi

Simptomi ove bolesti ovise o biljci domaćinu i o stupnju njene osjetljivosti. Teške zaraze u kombinaciji s osjetljivom biljkom domaćinom dovodi do potpunog odumiranja zaražene biljke.

Xylella fastidiosa razvija se isključivo u ksilemu biljke. Simptomi koje uzrokuje ova bakterija posljedica su blokade ksilema u kojem se razmnožava, čime se onemogućuje transport vode. Nakon zaraze, Xylella fastidiosa se unutar biljke širi u oba smjera, no zaraza domaćina gotovo nikada nije sistemična i bakterija nije ravnomjerno raspoređena unutar biljke.

Biljke domaćini bakterije Xylella fastidiosa mogu biti zaražene bez da pokazuju vidljive simptome.

Na maslini simptomi počinju promjenom boje i otpadanjem lišća, venućem i sušenjem vršnih mladica i izboja smještenih u gornjem dijelu krošnje, sušenjem i propadanjem mladica i grana te pojavom nekroza.

Tipični simptomi povezani sa zarazom ovom bakterijom, jesu uvrnuti listovi i rubna nekroza plojke i pojava blijeđenja glavne žile lista.

Rubne i vršne nekroze na lišću masline, Salento, Italija (snimio M. Bjeliš)

Rubna nekroza lista oleandera – specifični simptom prisustva X. fastidiosa, Salento, Italija (snimio D. Ivić)

Simptomi vršne nekroze na listu trešnje (Morelli, 2014.)

Prijenos i širenje

S obzirom da Republika Hrvatska pripada mediteranskom krugu država članica, a proizvodnja maslina ima važnu ulogu, posljedice pojave ove bolesti na maslinama i drugim vrstama mogle bi imati nesagledive posljedice.

Kako se radi se o karantenskoj bakteriji koja predstavlja veliki fitosanitarni rizik važno je pravovremeno otkrivanje zaraze ovom bakterijom kako bi se spriječilo njezino širenje. Posebno se mora paziti da biljke domaćine ovog štetnog organizma pri premještanju prati biljna putovnica koja je garancija da je bilje zdravo i da potječe iz područja za koje je poznato da se ne pojavljuje ovaj štetni organizam.

Dva su glavna puta prijenosa i širenja ove bolesti:

  • prirodno širenje putem kukca-vektora sa zaraženih biljaka domaćina
  • trgovina premještanje zaraženg sadnog materijala u nezaražena područja

U prirodi, patogen se prenosi putem kukca-vektora sa zaraženih biljaka domaćina. Vrsta Philaenus spumarius L., livadna pjenuša, zasada je jedini eksperimentalno potvrđeni vektor Xylelle fastidiosa koji je prisutan u Republici Hrvatskoj. Iako se takvi insekti obično se kreću samo na kiratkim udaljenostima do 100 metara, mogu biti nošeni i na dalje udaljenosti putem vjetra.

Izvor: www.naturespot.org.uk

Vrste kukaca iz podreda Cicadomorpha smatraju se potencijalnim vektorima.

Rizik od širenja na veće udaljenosti svakako predstavlja trgovina sadnim materijalom. Zaražene biljke mogu biti izvor zaraze putem hranidbe kukca, koji tada može prenijeti prenijeti bakteriju drugim domaćinima. Postoji također i prijenos bakterija između susjednih biljaka putem korjenovog sustava (root grafts).

Mjere suzbijanja i spriječavanja širenja

Temeljne mjere zaštite od bolesti koje uzrokuje X. fastidiosa su proizvodnja nezaraženog sadnog materijala, suzbijanje vektora koji prenose bakteriju, uništavanje zaraženih biljki domaćina te selekcija i uzgoj otpornih ili tolerantnih sorata bilja.

U slučaju zaraze provode se vrlo stroge mjere zaštite. Sve biljke domaćini u polumjeru od 100 metara od zaražene biljke moraju biti uništene. U zaraženom području provode se i odgovarajuće mjere protiv vektora (kemijsko suzbijanje, uništavanje korova). Isto tako uspostavlja se sigurnosno područje i poduzimaju se sve druge mjere kojima bi se moglo doprinijeti iskorjenjivanju navedenog organizma.

Provedba ovih mjera ima veliki ekonomski utjecaj na poljoprivredu.

Na područjima gdje se bolest više ne može iskorijeniti, provode se mjere za spriječavanje širenja na nova područja.

Sukladno važećim propisima postroženi su uvjeti i za uvoz iz trećih zemalja. Od listopada 2014. godine bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa zabranjeno je unositi iz trećih zemalja, a za bilje sa popisa iz Priloga I Odluke navedeni su posebni zahtjevi. Ti zahtjevi su različiti za zemlje u kojima je utvrđena prisutnost bakterije i za zemlje u kojima nije utvrđena.

Zabranjeno je premještanje izvan demarkiranih područja i iz zaraženih područja u odgovarajuća sigurnosna područja bilje koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području. Premještanje bilja iz demarkiranog područja može se provesti ako je navedeno bilje raslo na mjestu gdje su ispunjeni određeni uvjeti propisani u Odluci.

Izvještavanje

Program posebnoga nadzora za ovaj štetni organizam na području Republike Hrvatske provodi se redovito od 2014. godine. Tijekom provođenja Programa posebnog nadzora u nije utvrđena prisutnost bakterije Xylella fastidiosa u Republici Hrvatskoj.

Iako dosadašnja istraživanja provedena na teritoriju Republike Hrvatske nisu potrvrdila prisutnost ovog štetnog organizma, postoji veliki rizik od zaraze ovom bakterijom obzirom na trgovinu i relativnu blizinu zaraženih područja.

Zbog velikog gospodarskog značenja naših maslinika, kao i očuvanja ukrasnog drvenastog bilja u parkovima i privatnim vrtovima, radi sprječavanja njihova propadanja u slučaju novog unošenja i širenja ove opasne bakterije, pozivamo na potreban dodatni oprez kada je u pitanju ovaj štetni organizam.

Stoga pozivamo javnost, svakog proizvođača, odnosno svaku osobu koja posumnja na zarazu ovom bakterijom da obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Upravu kvalitete hrane i fitosanitarne politike, Sektor fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.

Marijana Kelava, dipl. ing.
Dario Padro, dipl. ing.