MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Obnovljivi izvori energije

Agroekologija, Obnovljivi izvori energije, Vijest

Bioplinsko postrojenje OPG-a Vrček

Ulaskom Republike Hrvatske u EU znatno se povećala proizvodnja i korištenje svih obnovljivih izvora energije, kao i energije iz bioplina zbog sve veće potražnje za obnovljivom energijom, kao zamjenom za fosilna goriva. Većina bioplinskih postrojenja koriste bioplin za proizvodnju električne energije u kogeneracijskim postrojenjima, dok se značajno manje koristi toplinska energija. Korištenjem energije iz bioplinskih postrojenja doprinosi se boljoj nacionalnoj energetskoj sigurnosti i ublažavanju štetnih posljedica stakleničkih plinova. U bioplinskim postrojenjima bioplin se proizvodi anaerobnom digestijom, kao biokemijskim procesom u kojem anaerobni mikroorganizmi bez prisutnosti kisika, razgrađuju složene organske tvari u jednostavnije organske spojeve. Radi stabilizacije procesa i optimizacije proizvodnje bioplina u postupku kodigestije, u bioplinskim postrojenjima se može koristiti mješavina različitih sirovina (stajski gnoj, poljoprivredni energetski usjevi, nusproizvodi i ostaci u poljoprivrednoj proizvodnji, organski otpad iz prehrambene industrije i industrije materijala biljnog porijekla, selekcionirani kruti organski komunalni otpad i otpad iz ugostiteljstva). Neka bioplinska postrojenja koriste i kanalizacijski mulj iz postrojenja za obradu otpadnih voda, pri čemu postoji opasnost od ostataka teških metala, zbog čega su  neke države zabranile korištenje takvog digestata na poljoprivrednom zemljištu. Planiranjem i izgradnjom bioplinskog postrojenja, na samom početku se definira količina i vrsta sirovine koja će se koristiti, što će u konačnici utjecati na sastav proizvedenog bioplina.

Bioplin se najvećim dijelom sastoji od metana (40-80%) i ugljičnog dioksida (15-45%), te manjeg udjela sumporovodika, amonijaka, dušika, vodene pare i drugih spojeva. Najvažniji sastojak u bioplinskom postrojenju je energetski bogati metan, koji se putem kogeneracijske jedinice pretvara u električnu i toplinsku energiju. Dobiveni bioplin i njegov sastav značajno utječu na izgaranje bioplina u kogeneracijskoj jedinici, kao i na sastav i temperaturu ispušnih plinova, te količinu i kakvoću toplinske energije. Ovisno o izvedbi bioplinskog postrojenja, sirovini koja se koristi, vremenu retencije i brzini razgradnje određuje se optimalna temperatura, pri čemu je stabilnost anaerobne digestije važan faktor pri određivanju temperaturne razine (psihrofilne, mezofilne ili termofilne).

Cjelokupan koncept bioplinskog postrojenja i korištenja bioplina utječe na ukupnu proizvodnju energije kao i na proizvodnju topline. Pri tome glavni cilj može biti proizvodnja energije (električne i toplinske) uz obradu otpada, ubrizgavanje biometana u mrežu prirodnog plina, ili za korištenje bioplina kao goriva (za transport, rasvjetu, grijanje, sušenje i hlađenje). Na OPG-u Vrček ali i u većini bioplinskih postrojenja najčešće je glavni proizvod električna energija koja se dijelom koristi za vlastite potrebe, dok se preostalim dijelom napaja elektroenergetska mreža. Osim toga u bioplinskom postrojenju važan dio predstavlja održivo korištenje toplinske energije, koja se može koristiti za grijanje i hlađenje vlastitih proizvodnih pogona, za dodatnu proizvodnju električne energije ili za sušenje digestata i drugih poljoprivrednih proizvoda. OPG Vrček uz postojeće postrojenje i svinjogojsku farmu, planira izgradnjom plastenika za uzgoj rajčice povećati korištenje toplinske energije iz bioplinskog postrojenja, a time ujedno povećati proizvodnju i bolju profitabilnost OPG-a.

Mara Bogović mag. ing. agr.
pročelnica Podružnice Varaždinske županije

Obnovljivi izvori energije, Vijest

Anketa o zainteresiranosti potencijalnih korisnika za ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Uprava za ruralni razvoj provodi anketu o zainteresiranosti potencijalnih korisnika za ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. 

Anketni upitnik ima 3 cilja:

1.      utvrditi razinu zainteresiranosti o uštedama/proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije,

2.      utvrditi eventualne zapreke prilikom prijave projekta i

3.      utvrditi potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima/preradbenim pogonima.

Napominjemo da je anketa u potpunosti anonimna i da će odgovori biti zbirno obrađeni i analizirani. Rezultati će se koristiti isključivo za potrebe planiranja predstojećih natječaja za ulaganja u obnovljive izvore energije.

Molimo Vas da odvojite 10 minuta Vašeg vremena i popunite upitnik do kraja jer se samo upitnici popunjeni u cijelosti mogu iskoristiti za predviđene potrebe.

Anketni upitnik dostupan je u poveznici: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf4W7yQO_vdyzR02Ph30pp5nisAIoV97rn4PIL1i6FXCUovIA/viewfor

Mehanizacija, Obnovljivi izvori energije, Vijest

Studijski posjet bioplinskim postrojenjima

Nakon uvodnih predavanja na lokaciji  EIHP slijedio je obilazak 3 primjera hrvatskih postrojenja za proizvodnju i korištenje bioplina:

  1. Bioplinsko postrojenje Gradec (Agrokor Energija); Vrbovec
  2. Bioplinsko postrojenje Bioplinara Organica Kalnik 1; Sv. Petar Orehovac
  3. OPG Vrček; Črnec Biškupečki

Obiđena postrojenja međusobno se razlikuju po veličini odnosno snazi, primarnim odnosno ulaznim sirovinama za proizvodnju bioplina, tehnologiji proizvodnje bioplina i upravljanju digestatom.


Slika 1. Silos za kukuruznu silažu

Procesom anaerobne digestacije iz ulazne sirovine proizvodi se bioplin, koji se zatim pretvara u toplinsku i električnu energiju, a kao nus produkt proizvodnje bioplina javlja se digestat, koji je prisutnim savjetodavcima bio vrlo interesantan. Naime, prema tumačenju stručnog vodstva, digestat je izvrsno organsko gnojivo, izuzetno bogato hranjivima NPK, a koje obiđena postrojenja koriste za gnojidbu vlastitih površina ili prodaju obližnjim farmerima.


Slika 2. Digestat

Bioplinsko postrojenje Gradec iz Vrbovca je postrojenje veličine 2 MWe energije, a kao ulaznu sirovinu koristi svinjsku gnojovku proizvedenu na vlastitim svinjogojskim farmama (PIK Vrbovec) i razne nus produkte sa stočarskih farmi, a od organske sirovine koriste kukuruznu silažu. Proizvedenu električnu energiju isporučuje u elektroenergetsku mrežu, dio toplinske energije se vraća u proces proizvodnje bioplina, a dio se koristi za grijanje vlastite farme. Za razliku od drugih viđenih postrojenja, to je jedino postrojenje koje u procesu proizvodnje bioplina provodi proces sterilizacije nusprodukata stočarskih farmi.

Bioplinara Organica Kalnik 1 iz Sv. Petra Orehovca u Koprivničko-križevačkoj županiji je postrojenje veličine 2,4 MWe. Kao ulaznu sirovinu koristi gnojovku i stajski gnoj te kukuruznu silažu. Proizvedenu energiju šalje distributeru, a dio koristi za proizvodnju bioplina.

Zadnje postrojenje na putovanju bilo je postrojenje OPG Vrček iz Črneca Biškupečkog, Varaždinske županije. Gospodarstvo koje je u proizvodnji bioplina zaokružilo cijelu priču. Naime, gospodarstvo Vrček bavi se tovom svinja (godišnje cca 2500 kom). Dobivenu gnojnicu koristi za proizvodnju bioplina, a digestat koristi za gnojidbu vlastitih poljoprivrednih površina, te je tako zaokružilo cjelokupni ciklus na svojem opg hrana-otpad-energija.

Iako nam vremenske prilike nisu išle u korist, studijsko putovanje je bilo vrlo zanimljivo i edukativno.

 

Gordana Jurina dipl.ing.agr.
Viša stručna savjetnica za ratarstvo

Edukacija o bioplinskim postrojenjima

Posjetili smo Bioplinsko postrojenje, PP ENERGIJA, Draženci, Hajdina (kod Ptuja), Bioplinsko postrojenje, ECOS – Storitve pri varovanju okolja d.o.o., Lendava, Bioplinsko postrojenje, Zalaegerszeg (Madžarska).

Ekskurzija je organizirana u sklopu projekta Bio –methane Regions. To je projekt iz programa Inteligentne energije za Europu (IEE) koji će trajat 3 godine. Projekt je započeo u svibnju 2011. godine a završava u travnju 2014.

Akronim Bio-methane Regions nastao je od punog naziva projekta – Promocija bio-metana i razvoj njegovog tržišta kroz lokalno i regionalno partnerstvo. Iako je u nazivu bio-metan pa je time to i osnova ovog projekta, zapravo njegova generalna ideja je promicanje anaerobne digestije (AD) i stvaranje bioplina, a po mogućnosti i njegovog pročišćavanja do razine bio – metana, kako bi se potaklo tržište njegovog utiskivanja u plinsku mrežu, te korištenje u vozilima.

Bio-metan Regije nastoji potaknuti tržište na načine koji su prikladni za trenutno stanje razvoja AD, bioplina i bio-metana u pojedinim regijama. Analizirajući trenutne uvjete na početku projekta u nekim zemljama, iz primjera najboljih praksi, pojedinim preprekama razvoja i tržišnim uvjetima u zemljama EU, dati će uvid u generalno stanje kako bi se olakšao napredak ove tehnologije.

Glavni cilj projekta je izgradnja novih postrojenja za AD te proizvodnje bio-metana, kroz osiguravanje novih AD postrojenja i proizvodnje bio-metana kroz osiguravanje nezavisne savjete kako bi potencijalni investitori, regulatori, političari i ostale zainteresirane osobe. Cilj je uspostaviti AD, bio-metan na plinske mreže i bio-metan kao transportnog goriva kao održive i atraktivna opcija za ulagače, pojedinaca, otpada i energetskih tvrtki/komunalne i vlade.

Kroz pregled studija slučaja postojećih postrojenja, posjeti postojećih visokih učinkovitosti poslovanja i usvajanje najprikladnije tehnologije u svakoj okolnosti, najbolje prakse i rješenja u novim pogonima AD će se poticati. Olakšavajući uklanjanje prepreka za provedbu bio-metan opcija tehnologija može ispuniti svoj potencijal.

Projekt nastoji donijeti korištenju novih bio-resursa na tržištu energije poticanjem” utiskivanja bioplina u plinske mreže ili koristiti kao gorivo u prometu”.

bioplin_18_4.jpg

Prezentacija proizvodnje biometana u Zalaegerszegu (Madžarska),foto: Valerija Čižmak

bioplin1_18_4.jpg

 

Bioplinsko postrojenje u Lendavi (Slovenija), foto: Valerija Čižmak

Savjetodavna služba

 

 

Obnovljivi izvori energije, Stočarstvo, Vijest

Radionica o bioplinskim postrojenjima u Kutjevu

Radionicu je uvodnim govorom i predstavljanjem projekta INEMAD otvorila gđa. Tatjana Puškarić, pročelnica Upravnog odjela za upravljanje pristupnim fondovima i poticajnim sredstvima. Predstavljanjem projekta naglasila je da Sisačko-moslavačka županija u suradnji s projektnim partnerima iz Belgije, Nizozemske, Danske, Francuske, Njemačke, Bugarske, Mađarske, sudjeluje u provedbi projekta „Unaprijeđeno upravljanje energijom i hranjivim sastojcima putem primjene anaerobnog procesa prerade“/Improved Nutrientand Energy Management through Anareobic Digestion/INEMAD, koji je odobren sredstvima EU Programa FP7 Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (Seventh Framework Programme – FP7).

U nastavku je g. Marijan Matokanović, rukovoditelj Savjetodavne službe, podružnice Sisak prisutnima izložio trenutno stanje poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj, kao i važnost cjelovitog pristupa za uspješnu i profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju.

Potom je gđica. Ana-Marija Špicnagel, asistentica pri provedbi INEMAD projekta poljoprivrednike upoznala s mjerama ruralnog razvoja u narednom razdoblju (2014. – 2020.) s posebnim naglaskom na tekuću 2014. godinu. S obzirom da mjere ruralnog razvoja pružaju značajne mogućnosti farmerima, hrvatski predstavnici INEMAD projekta su smatrali kako bi se korištenjem sredstava navedenog programa mogle implementirati mjere predložene samim INEMAD projektom.

Kao gost predavač predstavljen je g. Bernard Willems, predstavnik belgijskog partnera DLV Belgium, koji ima bogato iskustvo u radu bioplinskih postrojenja. Bernard Willems je na sažet i jasan način objasnio važnost zaokruživanja ciklusa hranjiva i održivog pristupa u proizvodnji energije kroz primjenu poljoprivrednih proizvoda/nus-proizvoda. 

 

mr. sc. Marijan Matokanović
rukovoditelj Podružnice
Igor Petrović, dipl. ing. agr.
stručni savjetnik

 

Agroekologija, Obnovljivi izvori energije, Vijest

Otvaranje poduzetničke zone za proizvodnju biodizela iz biljke Miscanthus

Poduzetnička zona „Trnovača“ u Slatini financirana je sredstvima Europske unije iz programa PHARE 2005. putem Ministarstva financija, sredstvima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i grada Slatine, uz stručnu potporu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Miscanthus je sorta trstike, koja je u Europu (Dansku) došla 1924. godine. Otporna je na mraz i niske temperature i može se saditi do 700 m nadmorske visine. Sadi se iz presadnica na zemljištu koje nije prvoklasno (odnosno nije pogodno za ratarske usjeve).
Planira se krenuti sa laboratorijem, posaditi sadnice, te bi rezultati bili vidljivi za nekih godinu dana. Iz jednog hektara ove biljke može se dobiti oko 10 tisuća litara sintetskog biogoriva.
Prema propisima EU Hrvatska do 2010. godine mora koristiti 5,75 % bio dizela od ukupne potrošnje dizelskih goriva, što znači oko 150.000 tona godišnje.
Na 24 ha (koje trenutno posjeduje grad Slatina), vrijednosti 12,3 milijuna kuna zona je završena u prosincu 2008.godine.
U proizvodnju namjerava se uložiti još oko 4 milijuna eura i otvoriti oko 200 radnih mjesta.
 
Područni ured HZPSS-a Virovitičko-podravska županija,
Mirjana Rastija, stručni savjetnik