MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Povrćarstvo

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Pojava kupusne kile na ogulinskom području

Čupanjem biljaka na korijenu su uočene tumoraste tvorevine i deformacije korijena. Utvrđeno je da se radi o kupusnoj kili (Plasmodiophori brassicae).

Simptomi bolesti

Simptomi bolesti vidljivi su na korijenu i korijenovom vratu. Na njima se razvijaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja tkiva. Korijen može biti zahvaćen čitavom duljinom tvoreći kvrgavu masu iz kojeg izlaze mnogobrojni sekundarni korjenčići. Zaraženo tkivo je na početku svjetlo, a rastom postaje smeđe i puca.

Simptomi na nadzemnom djelu vidljivi su u obliku venuća listova, naročito za vrućih dana. Biljke se sporije razvijaju, lišće žuti i opada. Najveće štete nastaju kad se zaraze presadnice. One se sporije razvijaju, ali rijetko propadaju, pa daju male i mekane glavice, što se očituje u slabijoj kvaliteti kupusa i manjem prinosu. Ako zaraza nastupi kasnije u vegetaciji ili ako je zaražen samo dio korijena simptomi na nadzemnom djelu često nisu vidljivi i prinos je neznatno smanjen. 

Slika 1. Simptomi bolesti na nadzemnom djelu biljaka kupusa

Slika 2. Korijen kupusa zaražen kupusnom kilom

Slika 3. Tumoraste tvorevine na korijenu kupusa 

Razvoj i širenje bolesti

Bolest se pojavljuje u kiselim, zbijenim tlima, gdje se voda duže zadržava na parceli. Nakon berbe korijen zaraženih biljaka ostaje u tlu, dolazi do njegovog raspadanja i trajne spore ostaju u tlu. Spore postaju izvor infekcije za novozasađene biljke kupusnjača u idućoj vegetacijskoj sezoni. To se događa u kiselom tlu gdje korijen novozasađenih kupusnjača potiče klijanje spora koje u vlažnom tlu dospijevaju do korijena i prodiru u epidermalne stanice gdje dolazi do umnažanja, a posljedica je hipertrofija tkiva. Najpogodnije temperature za klijanje spora su temperature 18-23ᵒC (9-30ᵒC).

Suzbijanje

Sve kupusnjače (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, korabica…) su osjetljive prema ovom patogenu, postoje samo djelomično otporni kultivari. O stupnju kiselosti tla (tla sa pH<7) prvenstveno ovisi pojava i intenzitet bolesti. Stoga protiv ovog patogena treba provoditi preventivne mjere zaštite. Prije sadnje kupusnjača naročito ako se kupusnjače na parceli uzgajaju često ili u monokulturi obavezno je provesti analizu tla i utvrditi pH vrijednost. Kalcizacijom se može korigirati kiselost tla, te podizanjem pH vrijednosti može se onemogućiti razvoj parazita. Za kalcizaciju se mogu koristiti različiti materijali dostupni na tržištu (Holcim Agrocal, Kalcifert, Agrovapno…), a vrijeme, način  primjene i količina dobivaju se u pisanom obliku sa rezultatima analize tla ovisno o stupnju kiselosti tla.

Potrebno je poštivati plodored i izbjegavati sadnju kupusnjača na istu parcelu 5-6 godina. Za sadnju osigurati prozračna tla gdje se ne zadržava voda na parceli. Suzbijati korove iz porodice krstašica (Brassicaceae) kao što su rusomača, češnjača, grbak, dvoredac, oranj, jer se na njihovom korijenu bolest može održati i biti izvor zaraze.

Samo kombinacijom svih navedenih mjera može se uspješno spriječiti širenje ove bolesti.  

dr.sc. Mirna Ceranić
Mirna.Ceranic@savjetodavna.hr

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Pojava pjega na plodovima paprike i rajčice

Da bi riješili ovaj problem prvo treba utvrditi zbog čega su pjege nastale.

Jedan od problema može biti bolest, kako rajčice tako i paprike. Više je različitih gljiva koje mogu uzrokovati simptome različitih oblika i boja pjega.  Neke od njih su koncentrična pjegavost rajčice i paprike koju uzrokuje parazit iz roda Alternaria zatim plamenjača rajčice koju uzrokuje parazit iz roda Phytophtora i druge. Pjege mogu biti i posljedica napada različitih bakterija i virusa. Karakteristično je da se ove pjege mogu pojaviti na bilo kojem dijelu ploda često uz samu peteljku te su smeđe do crne boje. Osim na plodu pojavljuju se i na ostalim dijelovima biljke (stabljika i list). Kod koncentrične pjegavosti na plodovima unutar pjege jasno se vide i koncentrični krugovi koji su karakteristični za ovu bolest. Da bi spriječili bilo koju bolest na paprici i rajčici obavezna su preventivna tretiranja. Kada već dođe do problema ponekad  je moguće zaustaviti širenje ali napadnuti plodovi sa ovakvim pjegama su nepovratno oštećeni i kao takvi neupotrebljivi.

Slika 2. : Koncentrična pjegavost na stabljici

Drugi problem zbog kojeg mogu nastati pjege na plodovima je izravno sunčevo svjetlo. Takve pjege su nešto svjetlije i mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu ploda koji nije pokriven listom već je pod direktnim sunčevim svjetlom. Da bi izbjegli ovakav problem potrebno je bilje zasjeniti i ostavljati u ljetnim mjesecima što više lisne mase (zaštićeni prostori).

Slika 3 : Ožegotine od sunca na plodu paprike

Slika 4 : Ožegotine od sunca na plodu paprike i rajčice

Treći problem je vršna trulež plodova koja nije uvjetovana patogenom ni sunčevim svjetlom već je to fiziološki poremećaj.

Slika 5 : Vršna trulež na paprici

Slika 6 : Vršna trulež na plodu rajčice

Do ovog problema može doći zbog nekoliko razloga:

  1. Nedovoljna količina kalcija u tlu

Za rast i razvoj rajčica i paprika zahtijevaju dovoljno pristupačnog kalcija u zoni korijena. Da bi znali koliko je kalcija potrebno dodati u tlo prilikom pripreme tla za uzgoj potrebno je provesti kemijsku analizu, a dopunsku gnojidbu provoditi u obrocima.

  1. Stres uslijed nagle promjene vlažnosti tla

U uvjetima prekomjerne važnosti, ali i u uvjetima smanjene vlage u tlu može doći do vršne truleži na plodovima iako može biti dovoljna količina kalcija u tlu. Jedan od najtežih zadataka poljoprivrednika u uzgoju je održavati optimalnu vlagu u tlu. Ukoliko poljoprivrednik održava vlagu optimalnom puno će problema biti izbjegnuto, a problem vršne truleži na plodovima je samo jedan od njih. Za uspješno praćenje vlage u tlu mogu se koristiti tenziometri.

  1. Niska pH vrijednost

Ovo je još jedan razlog zašto je vrlo važno napraviti analizu tla prije podizanja nasada. Ukoliko je tlo kiselo obavezna je kalcifikacija. U tlima sa smanjenom pH vrijednosti kalcij nije dostupan. Ukoliko je pH neutralan ili povišen, a kalcija ima u tlu dovoljno neće doći do ovog problema. U ovom slučaju imat ćemo problem sa usvajanjem željeza i mangana (slika 7).

Slika 7 : Pristupačnost pojedinih biogenih elemenata s obzirom na vrijednost pH tla

  1. Povećana zaslanjenost tla

Većina poljoprivrednih proizvođača za navodnjavanje svojih usjeva koristi podzemnu vodu iz bušotina. Prije korištenja ovakve vode neophodno je napraviti analizu. Naime, čest je slučaj da ovakve vode imaju visok EC. Kada se u takvu vodu dodaju vodo topiva gnojiva, vodena otopina postaje prezasićena. Natapanjem ovakvom vodenom otopinom tlo postaje prezasićeno (zaslanjeno) i dolazi do pojave vršne truleži. Često poljoprivrednici rade jednu veliku pogrešku. Naime, kad primijete vršnu trulež dodaju kalcij u tlo bez obzira da li je potrebno ili nije. Time bespotrebno troše novac na gnojiva, tlo postaje prezasićeno i dobiju dodatni problem.

  1. Nedovoljno razvijen ili oštećen korijen

Prilikom sadnje mladih biljaka poljoprivrednici često prekomjerno navodnjavaju što je velika pogreška. Nerijetko se biljka uguši u velikim količinama vode koju dobije. Ukoliko preživi korijen ostaje slabije razvijen jer se nije mogao razviti u prekomjernoj vlažnosti tla. Rastom biljke sve su veće potrebe i slabije razvijen korijen nije u mogućnosti opskrbiti biljku sa svim potrebnim elementima iz tla. Isto se može dogoditi da se uslijed obrade tla ošteti korijen te dolazi do istih spomenutih problema.

  1. Zalijevanje prehladnom vodom

Spomenuto je da poljoprivrednici najčešće za navodnjavanje koriste vodu iz bušotina. Kako je ona obično duboko u tlu tako je i hladna. Ovaj problem nije moguće riješiti ali ga možemo umanjiti ako zalijevamo ujutro kada je i zemlja hladnija pa je ujedno i manji šok prilikom zalijevanja za biljke.

  1. Neizbalansirana ishrana

Jedan od velikih izazova za poljoprivrednike je izbalansirati ishranu biljaka. Dodavanje gnojiva najbolje je raditi prema napravljenoj analizi tla kada se ciljano dodaje ono što nedostaje u tlu biljkama. Tada nije problem odabrati potrebnu vrstu i količinu gnojiva za dopunsku ishranu prema fazama razvoja.

  1. Duže razdoblje ekstremno visokih temperatura

Svaka godina je različita ako gledamo prosječne noćne i dnevne temperature. Još su nam svježe slike ljeta 2017. kada su uslijed dugotrajnih visokih temperatura stradali brojni nasadi i rajčice i paprike. S klimatološkog gledišta ljeto 2017. godine opisano je kao ekstremno vruće. U takvim se uvjetima gotovo nemoguće boriti sa gore spomenutim problemima (posebno sa vršnom truleži na plodovima i ožegotinama od sunca). Ovo se prije svega odnosi na vanjsku proizvodnju dok kod proizvodnje u zaštićenim prostorima postoje nekoliko načina kako sniziti temperature. U prvom redu zasjenjivanjem krova, zatim orošavanjem biljaka te dodatnim zasjenjivanjem različitim mrežama. Važno je misliti unaprijed i tijekom pinciranja ne skidati sve zaperke, odnosno ostaviti više lisne mase kako bi i na taj način zaštitili plodove.

                                                  Mirjana Dijan, dipl.ing.agr. viši stručni savjetnik (hortikultura)

Literatura:

  1. Milan Maceljski i suradnici: Zaštita povrća od štetočinja
  2. Internet (Pinova.hr)
Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Bakterijska tamna trulež žila na kupusu

Među njima je i bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas campestris pv. campestris). U proteklih nekoliko godina ova biljna bolest gotovo je potpuno uništila pojedina polja kupusa, posebice kada je u ljetnim mjesecima pala veća količina oborina. Bakterijska tamna trulež žila jedna je od najvažnijih i najdestruktivnijih bolesti kupusnjača i javlja se na svim vrstama roda Brassica diljem svijeta. U Hrvatskoj su najveće štete zabilježene u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Razvoj i širenje bolesti

Bolest je uzrokovana bakterijom Xanthomonas campestris pv. campestris te kao i većina bakterijskih bolesti zahtijeva toplo i vrlo vlažno klimatsko razdoblje sa temperaturama između 24-29˚C. Bakterija se prenosi kontaminiranim sjemenom, a izvor primarne zaraze također mogu biti zaraženi biljni ostaci u trajanju 2-3 godine ili korovi iz skupine krstašica. U usjevu se naknadno bolest širi kišnim kapljicama, ulazeći najčešće kroz puči. Tuča naročito pogoduje naknadnom širenju bolesti. Povrede biljnog tkiva također predstavljaju ulazne putove pa je u tom smjeru potrebno provoditi sve preventivne mjere zaštite (suzbijanje štetnika, pažnja prilikom prolaska mehanizacije).

Simptomi

Biljke mogu biti zaražene u svim fazama razvoja te slabije rastu i ne formiraju glavicu očekivane veličine.

Primarni izvor inokuluma je zaraženo sjeme. Nakon klijanja sadnica, prvi simptomi se uočavaju na kotiledonima gdje rubovi lista pocrne, te se kroz provodni sustav zaraza dalje širi i na mladim stabljikama i lišću dolazi do pojave kloroza u obliku slova „V“ (Slika 2.).

Slika 2. Kloroza na lišću u obliku slova „V“ (Foto: Ivačić D.)

Tkivo između lisnih žila ima izgled pergamenta, a na poprečnom presjeku kocena boja je tamnosmeđa do crna. Potpuno je narušena kvaliteta tog kupusa za kiseljenje. Naknadno se krajem ljeta bolest u polju vrlo brzo širi, a naročito joj pogoduju rosna i maglovita jutra u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna nakon čega slijede sunčani i topli dan (Slika 3.).

Slika 3. Simptomi bakterijske tamne truleži žila na kupusu u polju (Foto: Bogović M.)

Mjere zaštite

Mjere zaštite mogu se podijeliti na agrotehničke mjere i kemijske mjere. Agrotehničke mjere obuhvaćaju: odabir tolerantnih sorti, plodored, korištenje certificiranog sjemena, pravilna gnojidba kalijem, uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Kemijska zaštita podrazumijeva primjenu fungicida na osnovi bakra. Novije selekcije daju tolerantne hibride kupusa na bakterijske bolesti, a prskanja sredstvima na osnovi bakra daju određene rezultate (bakar je u integriranoj zaštiti povrća dopušten samo jednom u sezoni za folijarno prskanje biljaka). Za suzbijanje je registriran pripravak Neoram WG koji se primjenjuje kada nastupe uvjeti pogodni za razvoj bolesti u koncentraciji 0,25-0,35% (250 – 350 g/100 l vode). Karenca je 20 dana. Ima popratno djelovanje na sivu plijesan (Botrytis cinerea) i bakterioze.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Uzgoj presadnica povrća u zaštićenim prostorima

Da bi se presadnice zaštitile od bolesti polijeganja rasada, truleži korijena i korjenovog vrata (Pythium spp., Phytophthora spp.) može se zalijevati tlo oko njih u fazi nakon nicanja ili nakon presađivanja sa 100 ml 0,2 % škropiva (200 ml/10 l vode) po biljci preparatom PROPLANT (propamoharb). Sredstvo se na ovaj način i za ovu namjenu može primijeniti maksimalno 2 puta u razmaku od 7-10 dana, a ukupna količina sredstva po jednom tretiranju ne smije prijeći 2 litre na hektar.

Sredstvo se na presadnicama može primijeniti i folijarno (prskanjem) protiv plamenjače Phytophtora parasitica (cvjetača) i Bremia lactucae (salata, endivija, radič), te kasnije u vegetaciji na otvorenom na svim kupusnjačama i glavočikama pazeći na maksimalni dozvoljeni broj tretiranja.

Zaštita presadnica od bolesti polijeganja rasada (Pythium spp.) može se provesti tretiranjem tla (kontejneri ili gredice) prilikom sjetve ili nakon sjetve preparatom PREVICUR ENERGY (propamokarb). Dozvoljeno jedno tretiranje prilikom sjetve u količini 6 ml/m² ili u razdvojenoj primjeni, prvi put prilikom sijanja u količini od 3 ml/m², a drugi put nakon otprilike dva tjedna u količini 3 ml/m², uz primjenu 2-4 l vode po m².

Prije sjetve sjemena obaviti zaštitu od bakterija, virusa i gljiva dezinfekcijom kontejnera i pribora nekim od dezinfekcijskih sredstava (Menno Florades, Genol, Genox…), koristiti tretirano sjeme, osigurati optimalne temperature za uzgoj pojedinih povrtnih kultura i provjetravati plastenike.

Na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), nalaze se detaljne upute o primjeni navedenih fungicida, te ih treba koristiti prema uputama.

 

dr.sc. Mirna Ceranić
e-mail:
Mirna.Ceranic@savjetodavna.hr

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Dolaze dobri dani za poljoprivredu

„Moji roditelji cijeli svoj život bavili su se poljoprivredom i ne kažu uzalud da jabuka ne pada daleko od stabla. Poljoprivreda mi je u krvi. Na fakultetu sam često razmišljao gdje ću nakon obrazovanja, ponekad se namjerno udaljavajući od poljoprivrede, ne bih li započeo nešto drugo. No, nisam uspio. Jače je to od mene.“ – kaže 32-godišnji Marijan.

Obitelj Balić bavi se poljoprivredom dugi niz godina. Proizvodnja im je naglo prekinuta u vrijeme Domovinskog rata kada su morali napustiti Ilaču. Nakon teških sedam i pol godina u izbjeglištvu, nastavili su s poljoprivrednom proizvodnjom u rodnoj Ilači. U početku su se bavili samo ratarstvom obrađujući 30 hektara vlastitog zemljišta. Mlad, perspektivan i pun ideja s tek navršenih 25 godina, Marijan je preuzeo vođenje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te započeo proizvodnju povrća za lokalno tržište uz pomoć Savjetodavne službe koja mu je bila glavni oslonac u početku.

„Započeo sam povrtlarskom proizvodnjom, podigao 320 četvornih plastenika u kojem sam uzgajao salatu i rajčicu. Na otvorenom je bilo mnogo pokušaja jer sam pokušavao proizvoditi papriku, kupus, cvjetaču, brokulu, batat, kiwano, lubenice, salatu… Bili su to hvalevrijedni propali pokušaji praćeni pehovima i neiskustvom koji su me očvrsnuli.“

No nisu svi Marijanovi pokušaji propali. Danas se bavi uzgojem pivarskog ječma, uljane repice, kukuruza, soje te češnjaka, po kojem je postao poznat prije nekoliko godina.

Potaknut nedostatkom domaćeg češnjaka, a željan novih izazova, zasadio je 200 kilograma sadnog materijala. Tržište je prepoznalo njegovu kvalitetu te se proizvodnja češnjaka pokazala i više nego uspješna. Godišnje u prosjeku proizvede 50-ak tona kvalitetnog, domaćeg češnjaka. Budući da je posao oko češnjaka izuzetno radno intenzivan i poslovi se moraju obaviti u određeno vrijeme, Marijan kroz godinu zapošljava sezonske radnike, uz 5 stalno zaposlenih. Želja mu je rasporediti poslove oko češnjaka kroz cijelu godinu kako bi sebi i zaposlenicima osigurao stalan izvor prihoda.

„Plan je zadržati kvalitetu proizvodnje. Ne želim biti rob kvantitete i velikih brojki. Zaokružiti proizvodnju kroz cijelu godinu i ostati prepoznat kao proizvođač najkvalitetnijeg češnjaka i jedan od pionira ove proizvodnje u Hrvatskoj.“ – rekao je Marijan.

Biti poljoprivrednik znači nešto konkretno stvoriti svojim radom, biti svoj gazda, svoj šef. To je proces u kojem ima puno rizika, ali ništa vas ne može ispuniti kao osjećaj da ste vi sami nešto napravili, proizveli, zaradili za život.

Zadovoljan što se poljoprivreda napokon počinje tretirati kao jedna od glavnih grana razvoja Hrvatske, Marijan je poručio svima koji vide budućnost u poljoprivredi, da dobri dani za poljoprivredu tek dolaze – da se ne boje napraviti prvi korak:

 „Ne odustajte od svojih vizija, budite uporni. Bit će padova za koje nećete vjerovati da vam se mogu dogoditi, ali upornost i na kraju ljubav prema poslu koji radite, pomoći će u svakoj situaciji. Za sve postoji rješenje i nema “ne mogu”. Ne ostavljajte polja koja su vas othranila. Nek vam je sretno! I da, nemojte sad svi u češnjak, ima i drugih kultura.“ 

Najava, Povrćarstvo, Školska shema, Vijest, Voćarstvo

Informativna radionica za Školsku shemu

Ove školske godine započela je provedba nove Školske sheme koja objedinjuje dosadašnju Shemu školskog voća i povrća i Program mlijeka u školama. Za razliku od dosadašnjih programa, u novoj shemi podnositelji zahtjeva za potporu su odgojno-obrazovne ustanove.

Radionice će se održati od 11:00 do 13:00 sati na sljedećim lokacijama:

Zagreb (kino dvorana Ministarstva poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78) – 29. studenog 2017.
Split (dvorana Hrvatske gospodarske komore, Obala Ante Trumbića 4) – 30. studenog 2017.
Osijek (dvorana Hrvatske gospodarske komore, Europska avenija 13) – 08. prosinca 2017.

Za  radionicu nije potrebna prethodna prijava.

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Tropski štetnik na povrću

Oštećenja nastaju u vidu blijedožutih pjega na pokožici ploda rajčice pred početak berbe. Uz odrasle stjenice na naličju listova pronalaze se i jajna legla. Na plodovima se uočavaju crne ličinke sa bijelim i žutim točkama.

Vrlo visoke temperature zraka ovog ljeta pogodovale su jačoj pojavi navedenog kukca. U uredu Savjetodavne službe Koprivničko–križevačke županije zaprimili smo brojne upite o ovom štetniku te su traženi savjeti za njegovo suzbijanje. Prisutnost ovog štetnika zabilježena je u zaštićenom prostoru i na otvorenom polju. Najčešće štete primijećene su na zreloj rajčici, paprici i na grahu mahunaru. Proizvođačima je još uvijek ovaj štetnik nepoznat te mu ne poklanjaju dovoljno pažnje, iako je populacija spomenutih stjenica („zelenih kukaca“) ove godine bila velika.

Na intenzivnije širenje zelene stjenice utjecale su klimatske promjene odnosno globalno zatopljenje. Zelena stjenica je inače insekt tropskih i suptropskih područja. Godišnje može razviti i 4 generacije štetnika, a jedna ženka može položiti leglo sa više od 100 jaja. Iz njih se razviju ličinke, koje imaju nekoliko stadija razvoja. Štetu radi odrasla stjenica, koja bode te siše plodove. Suzbija se teško jer napada plodove pred berbu pa je primjena insekticida gotovo nemoguća, te u Hrvatskoj nema registriranih insekticida za povrće.

U svijetu se primjenjuje biološka zaštita protiv Nezare viridula primjenom prirodnih neprijatelja – muhe Trichopoda pennipes, koja parazitira na ličinkama i odraslom insektu. Primjenjuju se i osice Trissolcus basalis koje parazitiraju jaja zelene stjenice.

Slika 1. Ličinke zelene stjenice na već oštećenom plodu rajčice (fotografija: proizvođača rajčice, upit poslan u kolovozu 2017.)

Slika 2. Zelena stjenica na grahu mahunaru (fotografija S. Dombaj) – na mahunama su vidljive okruglaste svjetlije lezije, mahune su uvinute i sitne

Slika 3. Štete od zelene stjenice na plodu paprike (foto S. Dombaj) –neravnomjerno sazrijevanje na zelenoj strani vidljiva oštećenja od sisanja stjenice

Slika 4. Štete od zelene stjenice na čaški paprike (foto S. Dombaj) – čaška je blijede, žučkaste boje

Slika 5. Prirodni neprijatelj zelene stjenice Trichopoda pennipes

Izvor:

https://en.wikipedia.org/wiki/Trichopoda_pennipes
http://edis.ifas.ufl.edu/pdffiles/IN/IN14200.pdf

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
Stručna savjetnica za hortikulturu

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Uzgoj paprike rog na otvorenom

Paprika Capsicum annuum L. je jednogodišnja biljka iz porodice Solanaceae.

Sa sadnjom paprike počinje se kad srednja dnevna temperatura zraka pređe 15 C˚, ali pri tome treba paziti na kasne proljetne mrazove. Priprema tla za sadnju počinje u jesen dubokim oranjem, na 30-35 cm dubine. Mjesec dana prije presađivanja tlo se priprema kultiviranjem u finu strukturu spremnu za sadnju. Međuredni razmak sadnje treba biti 50-60 cm, unutar reda 40 cm za bujnije kultivare, a za manje bujne 15-25 cm. Paprika se može saditi na ravnu površinu ili na gredice. Najbolja predkultura za sadnju paprike su kulture iz porodice mahunarki, kao npr. grah i grašak. Osnovna gnojidba obavlja se u jesensko-zimskoj brazdi. Pošto paprika iznosi velike količine dušika, fosfora i kalija iz tla potrebna je pojačana gnojidba tla prije same sadnje.

Paprika traži dosta vode. Kod uzgoja paprike na otvorenom treba osigurati dovoljno vode za redovno navodnjavanje.

Paprika je značajan izvor vitamina C. Berba se obavlja ručno tijekom sunčanog dana, nakon rose. Nikad se ne bere nakon kiše, jer su tada plodovi vlažni pa tako brzo pljesnive i trunu. Pri berbi treba biti oprezan, grane su dosta krhke i lomljive te je stoga najbolje brati škarama. Glavna, odnosno finalna berba paprike rog za ajvar, je krajem kolovoza, kad se paprika bere svaka 2-3 dana.

Kao što je već istaknuto, paprika iznosi veliku količinu kalcija iz tla, stoga treba voditi računa o tome da uslijed nedostatka kalcija dolazi do vršne truleži.

Slika 2. Početak vršne truleži

Danas se ljudi susreću s propadanjem plodova paprike i svi se pitaju što se događa. Uslijed velike insolacije sunca na plodu su vidljive mrlje u obliku ožegotina. Takvi plodovi podložni su mjestu napada, plod počinje propadati i postaje voden, drugim riječima plod jednostavno gnjili.

Prilikom berbe plodove s većim oštećenjima treba mehanički odstraniti.

Propadanje plodova uslijed velike insolacije Sunca

Josipa Miličić, dipl. ing. agr., stručna suradnica za horikulturu, Podružnica
Savjetodavne službe Sisačko-moslavačke županije, Sunja

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Kako pomoći biljkama u zaštićenom prostoru da prežive i daju zdrave plodove i tijekom ekstremno visokih temperatura

U sredini smo ljeta, koje je iznadprosječno toplo. Zabilježene dnevne temperature tijekom dana u zaštićenom prostoru (plastenik Škabrnja) su iznad 40 °C, a i noćne tek koji stupanj ispod 30 °C. Tako visoke temperature nepovoljno utječu na rast i razvoj povrtnih kultura, u prvom redu paprike i rajčice, koje su tijekom ljeta najčešće kulture u proizvodnji u zaštićenom prostoru.

Oštećenja uslijed visokih temperatura manifestiraju se na različitim dijelovima biljaka. Listovi tijekom dana klonu, a zbog razgradnje klorofila mogu poprimiti i smeđu boju, dok korijen može prestati rasti. Česta je pojava i odbacivanja cvjetova ili se pak iz oplođenih cvjetova razvijaju deformirani plodovi, koji nisu za tržište.

Simptomi nedostatka kalcija obično se javljaju na plodovima kada dostignu 1/3 do 2/3 zrelosti. Na plodovima se prvo razvija mrlja svijetlo sive boje koja tamni, prelazi u smeđu i na kraju u crnu boju. Mrlja s vremenom nekrotizira

Vršna trulež na plodu rajčice.
Foto: Mirjana Dijan

To je fiziološki poremećaj povezan s međuovisnosti kalcija, dušika i vlage u tlu. Tako da je moguće da se simptomi manifestiraju i na plodovima biljaka, koje rastu u tlima u kojima ima dovoljno kalcija. No, kako bi bili sigurni da ima dovoljno kalcija i kako bi izbjegli tu pojavu potrebno je dodavati kalcij svakih desetak dana. Prihranu kalcijem najbolje je napraviti rano ujutro, odmah nakon svitanja i paziti da biljka ima dovoljno vode kako bi mogla taj kalcij i usvojiti. Moguća je i primjena kalcija folijarno, dakle putem lista.

Vršna trulež na plodu paprike
Foto: Mirjana Dijan

Uslijed visokih temperatura nerijetko se javljaju i ožegotine na listu, ali i na plodu. Kako bi se izbjegla ta pojava prvo treba zasjeniti plastenik, ali i paziti da se ostavi dovoljno lisne mase, tako da pinciranje treba prilagoditi vremenu tijekom uzgoja. U proljeće i jesen paprika se pincira jače, dok se za pripremu za ljeto ostavlja više lisne mase. Na zapercima mogu se skidati samo cvjetove, a ostavljati listovi. 

Ostavljeni zaperak sa zakinutim cvjetovima kako bi povećali lisnu masu
Foto: Mirjana Dijan         

Na rajčici skidati list samo do etaže koja zrije a na zapercima skinuti samo vrh a ostaviti pokoji list. Tako su plodovi zaštićeni od direktnog sunčevog svjetla.
Zakidanje samo vrha zaperka kod rajčice. Ostavljena 2 listana zaprku  u cilju povećanja lisne mase i zasjenjenja plodova listovima
Foto: Mirjana Dijan

Stres izazvan utjecajem visokih temperatura može se smanjiti obvezatnim provjetravanjem tijekom dana, ali bi bilo dobro da se i tijekom mirnih noći ventilacije ne zatvaraju.

Zasjenjivanje je već spomenuto i obvezatno je tijekom ljetnih mjeseci.

Vodni režim i temperaturni stres usko su povezani. Nadzemni dijelovi biljke mogu evapotranspiracijom održati povoljnu temperaturu tkiva. Zato treba paziti da biljke tijekom cijelog dana imaju dovoljno vode.

Orošavanjem može se postići dobri rezultati u cilju smanjenja temperature i podizanja vlage.

Preživljavanje u takvim stresnim uvjetima lakše podnose cijepljene sadnice. Naime, njihov korijen je jače razvijen što omogućuje bolju opskrbu vodom pa su time biljke i otpornije na nepovoljne stresne uvjete.

I primjena gnojiva na bazi organskih sastojaka (amino-kiselina i peptida) također može pomoći biljkama preživjeti takve ekstremne uvijete.

Nasad paprike dobro pripremljen za ljetne temperature
Foto: Mirjana Dijan

Zdravi plodovi i na ekstremno visokim temperaturama
Foto:Mirjana Dijan

 Mirjana Dijan, dipl. ing. agr., stručna savjetnica za hortikulturu, Podružnica
Savjetodavne službe Zadarske županije, Biograd n/m

 

 

Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Suzbijanje puževa u povrtnjaku

Prisutnost puževa uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. U tlo odlažu od 40 do 500 jaja. Hrane se jedući i oštećujući lišće, stabljike i plodove svih vrsta povrća: kupusnjače, salatu, papriku, mahune i jagode, a izbjegavaju češnjak i crveni luk. Izbjegavaju češnjak i crveni luk. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrnkaste pruge i ostatke izmeta. Oštećenja ali i onečišćenja jako smanjuju vrijednost proizvoda i često ga čine tržišno neupotrebljivim.

U klimatskim uvjetima koji vladaju nanijeti će ogromne štete u vrtovima i stoga treba odmah započeti s njihovim suzbijanjem, u vrijeme najintenzivnijeg napada mladih puževa kada je većina ispod 1 cm duljine i to rasipanjem mamaca  ispod i između biljaka!

Limacidi koji služe u suzbijanju štetnih puževa:

  • PUŽOCID – granulirani mamac-   300 – 400 g na 100 mza preventivno tretiranje i kod jakih  napada
  • 60 g na 100 mkod slabijih napada
  • Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2

Karenca: 21 dan za lisnato, mahunasto i korjenasto povrće, 14 dana za plodovito

  • PUŽOMOR– granulirani mamac- 300 – 400 g na 100 mza preventivno tretiranje i kod jakih  napada
  • 60 g na 100 mkod slabijih napada
  • Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2

Karenca: 21 dan za lisnato, mahunasto i korjenasto povrće, 14 dana za plodovito

  • GARDENE –  granulirani mamac –   300-500 g na 100 m2 kod jakih  napada
  • 60 g na 100 m2, kod slabijih napada. 
  • Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2

Karenca: 21 dan za lisnato, mahunasto i korjenasto povrće, 14 dana za plodovito

  • FERRAMOL – granule – Sredstvo primjeniti odmah u početku napada puževa, dok su manji, ravnomjernim rasipanjem po površini između redova ili oko biljaka. Preporučuje se sredstvo primjeniti predvečer.
    Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 4

Karence nema!

Tretirana površina se ne smije obrađivati 21 dan, da bi se spriječilo unošenje mamaca u tlo. Ne smiju se tretirati površine dostupne patkama.

U borbi protiv puževa treba voditi računa i o zalijevanju. Preporuka je da se vrt zalijeva u jutarnjim satima, jer tada su štete od puževa manje.

Marijana Lemić, mag.ing.fitomedicine 
e-mail: Marijana.Lemic@savjetodavna.hr