MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Program RR

Program ruralnog razvoja

Ekološka poljoprivreda, Program RR, Vijest

Promocija zaštićenih i ekoloških proizvoda – do kraja siječnja otvoren natječaj iz Mjere 3

Natječaj iz Mjere 3 „Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“, za tip operacije 3.2.1. „Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja“ otvoren je do 31. siječnja 2019. godine do 12:00 sati.

Svrha natječaja je sufinanciranje troškova za provođenje aktivnosti predviđenih Planom informiranja i promoviranja, a u cilju promocije proizvoda zaštićenih kao oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla te proizvoda iz sustava ekološke proizvodnje, ističući njihovu posebnu kvalitetu i  potičući potrošače na njihovu kupovinu.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 10.700.000,00 kn. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 100.000 eura, odnosno maksimalno do 30.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama, a intenzitet javne potpore iznosi do 70% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Potencijalni korisnici su skupine proizvođača, bez obzira na pravni oblik, sastavljene uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda, a koji sudjeluju u sustavima kvalitete (ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti, ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, ZTS – Zajamčeno tradicionalni specijalitet), udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi proizvođači uključeni u ekološku proizvodnju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj bilježi uzlazni trend rasta, a trenutno je 4.565 poljoprivrednika u sustavu ekološke proizvodnje na više od 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. To predstavlja rast od 23% u odnosu na 2016. godinu. „Hrvatska snažno brendira brojne autohtone poljoprivredno-prehrambene proizvode, a Ministarstvo poljoprivrede aktivno podržava sve udruge proizvođača koje žele dobiti neku od triju oznaka kvalitete. Do sada je Hrvatska takvu vrstu zaštite na razini Europske unije osigurala za 20 proizvoda, a još devet ih je u postupku registracije oznake na EU razini”.

 – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Zaštitom hrvatskih autohtonih proizvoda dajemo dodanu vrijednost našim vrhunskim domaćim proizvodima koji su jedinstveni u svijetu, a potrošačima jamčimo iznimnu kvalitetu i originalan način njihove pripreme. Zato pozivam proizvođače da iskoriste i ovu mjeru te prošire dobar glas o našim zaštićenim autohtonim i ekološkim proizvodima s kojima se s pravom ponosimo.“

Više informacija pronađite ovdje!

Najava, Program RR, Vijest

Drniš – Radionice za potencijalne korisnike tipa operacije 4.4.1

Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju organizira radionice za potencijalne korisnike tipa operacije 4.4.1 „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“.

Za potencijalne korisnike sa područja Šibensko-kninske županije i ostale zainteresirane, radionica će se održati u Drnišu – 17. siječnja 2019. g. od 10,00 do 12,00 sati u Velikoj gradskoj vijećnici.

Za prijavu na radionice obavezno je prijaviti se putem navedene poveznice.

https://ruralnirazvoj.hr/drnis-radionica-za-tip-operacije-4-4-1-neproduktivna-ulaganja-povezana-s-ocuvanjem-okolisa/

Svrha ovog Natječaja je dodjela sredstava za kupnju električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka) i/ili izgradnju novih i/ili obnovu postojećih nastambi za stoku u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 70 milijuna kuna. Najniža vrijednost potpore po projektu iznosi 400 eura, a najviša 150 tisuća eura. Intenzitet potpore po projektu iznosi do 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Prihvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode i udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih vrijednosti, zaštite okoliša i prirode.

Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 11. veljače 2019. godine od 12:00 sati do 10. svibnja 2019. godine do 12:00 sati.

mr. sc. Marijo Tomić

Natječaj, Program RR, Vijest

Važne informacije o Mjeri 17 – natječaj otvoren do 31.12.2018.

Podsjećamo sve poljoprivrednike da je natječaj za provedbu mjere 17 Upravljanje rizicima, podmjere 17.1 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka, otvoren do 31.12.2018. Prema Natječaju, polica osiguranja je prihvatljiva ako je korisnik uplatio najmanje 30% premije osiguranja prije podnošenja zahtjeva za isplatu potpore.

Više informacija o samom natječaju možete pronaći na:

https://ruralnirazvoj.hr/natjecaj-za-provedbu-mjere-17-upravljanje-rizicima-podmjere-17-1-osiguranje-usjeva-zivotinja-i-biljaka/

Zahtjev za isplatu sredstava podnosi se putem AGRONET sustava s pristupnim podacima koje ste dobili od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ako pristupne podatke niste dobili ili ste ih izgubili, obratite se Agenciji.

Pri podnošenju zahtjeva potrebne su vam preslike sljedeće dokumentacije:

  • ugovor o sklopljenoj polici osiguranja (potpisana od strane osiguravatelja i odgovorne osobe gospodarstva),
  • potvrda da ste uplatili najmanje 30% od ukupne premije osiguranja (izdanom od strane osiguravajuće kuće)
  • ispunjena i potpisana izjava korisnika da nije primio javnu potporu iz drugih izvora (Prilog 2. Natječaja)

Korisnik je obvezan Potvrdu o podnošenju ispisati i potpisati u izvorniku i dostaviti preporučenom pošiljkom ili neposredno u Agenciju za plaćanja u roku od 7 dana od generiranja Potvrde o podnošenju.

Važno je napomenuti da korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatu potpore i mora biti upisan u evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu. Upis u evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu vrši se putem Agronet sustava za što vam je potrebna preslika osobne iskaznice (za fizičke osobe) ili preslika izvatka iz sudskog registra (za pravne osobe) te preslika potvrde o otvorenom žiro računu (ugovor o žiro računu ili kartica).

Ukoliko ste policu sklopili s osiguravajućom kućom i pritom uplatili najmanje 30% premije osiguranja, morate podnijeti zahtjev za isplatu ostalih 70% koje se isplaćuju osiguravajućoj kući kako bi vaša polica bila valjana.

U slučaju dodatnih pitanja ili poteškoća s podnošenjem zahtjeva, možete se obratiti savjetnicima Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Poveznica na adresar djelatnika: https://web.savjetodavna.hr/adresar/.

Natječaj, Program RR, Vijest

Podsjetnik za korisnike podmjere 17.1. “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka”

Ovim putem želimo skrenuti pozornost korisnicima da se zahtjev za isplatu potpore smatra podnesenim tek kada dostavite Potvrdu o podnošenju Zahtjeva za isplatu potpore preporučenom pošiljkom ili neposredno u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Nakon popunjavanja zahtjeva za isplatu potpore u AGRONET-u korisniku se generira „Potvrda o podnošenju zahtjeva za isplatu“ (u daljnjem tekstu: Potvrda o podnošenju).

Potvrdu o podnošenju (zbog specifičnosti mjere na dokumentu piše Zahtjev za isplatu) potrebno je ispisati, pečatiti, potpisati te dostaviti osobno ili preporučenom pošiljkom s povratnicom do 31. prosinca 2018. godine do 12:00 sati.

Prilikom predaje omotnice poštanskom uredu obavezno naglasiti da datum i vrijeme (dan, sat, minuta, sekunda) zaprimanja pošiljke u poštanskom uredu trebaju biti vidljivi na omotnici.

Potvrda se šalje u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom korisnika napisanom na poleđini, dok se s prednje strane naznačuje:

„NE OTVARATI – PRIJAVA NA NATJEČAJ, NATJEČAJ ZA PODMJERU 17.1. „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“

Zatvorene omotnice šalju se na adresu prema lokaciji ulaganja:

1. Lokacija ulaganja na području Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije:
AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Podružnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Ljudevita Gaja 2
43000 Bjelovar
Tel: 043/638-755, 043/638-756, 043/638-760

2. Lokacija ulaganja na području Primorsko-goranske, Istarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije:
AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Podružnica u Primorsko-goranskoj županiji
Frana Kurelca 8
51000 Rijeka
Tel: 051/321-064, 051/688-545

3. Lokacija ulaganja na području Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije:
AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Podružnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Trg Hrvatske bratske zajednice 8 (I. kat),
21000 Split
Tel: 021/339-300, 021/261-503

4.  Lokacija ulaganja na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije:
AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Podružnica u Osječko-baranjskoj županiji
Europske avenije 5
31000 Osijek
Tel: 031/445-464, 031/445-465

5. Lokacija ulaganja na području Grada Zagreba, Zagrebačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Međimurske županije:
AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
Podružnica u Zagrebačkoj županiji
Ozaljska 10/I
10000 Zagreb
Tel: 01/6446-299, 01/6446-300

Podnošenje zahtjeva za isplatu potpore detaljno je opisano u VODIČU ZA KORISNIKE POTPORA IZ EUROPSKOG POLJOPRIVREDNOG FONDA ZA RURALNI RAZVOJ; Mjera 17, koji možete pronaći na poveznici:

https://www.apprrr.hr/wp-content/uploads/2018/04/Vodi%C4%8D-za-podno%C5%A1enje-Zahtjeva-za-potporu-M17-2018.pdf

Agroekologija, Program RR, Savjet

Zaštita leptira unutar M10 Programa ruralnog razvoja

Navedenom operacijom se prilagođenim načinima košnje na prostorima kontinentalne i brdske Hrvatske te Istre nastoje se očuvati četiri vrste ugroženih i strogo zaštićenih dnevnih leptira iz roda Phengaris: Veliki livadni plavac (Phengaris teleuis), Zagasiti livadni plavac (Phengaris naustihous), Močvarni plavac (Phengaris alcon alocon) i Močvarni okaš (Coenonympha oedippus).

Leptiri (Lepidoptera) s oko 165 000 opisanih vrsta pripadaju najbrojnijim redovima kukaca. Ovisno o vremenu aktivnosti dijelimo ih na dnevne leptire (Rhopalocera) sa 16 000 opisanih vrsta, Europa 450 vrsta, 12 porodica i na noćne leptire (Heterocera) sa 180 000 opisanih vrsta, Europa 9500 vrsta, oko 80-tak porodica.

Rod Phengaris (=Maculinea) pripada razredu Insecta (kukci), porodici Lycaenidae (plavci). Izniman je po svojoj ljepoti i neobično složenom i osjetljivom životnom ciklusu. Ovaj red obuhvaća pet vrsta leptira prisutnih u centralnoj Europi s granicama koje idu od istoka Francuske, preko Njemačke, Švicarske, Austrije, Češke, Slovačke i jugoistočne Europe. Zanimljivo je da su pojedine vrste ovog roda vezane za određeni tip travnjaka i polažu jaja samo na određenim biljnim vrstama zbog specifične ishrane gusjenica. Još jedna zanimljivost roda Phengaris (=Maculinea) je mirmekofilija ili mutualizam s mravima roda Myrmica, u čijim mravinjacima gusjenica živi sve do preobrazbe u odraslog oblika (Slika 1).

Kod nas obitavaju na prostoru kontinentalne i brdske Hrvatske.

Slika 1. Mravi roda Myrmica i ličinka leptira

Izvor: https://www.nature.com/articles/srep36364

 

Veliki livadni plavac (Phengaris (=Maculinea) teleius, Bergsträsser)

Ova vrsta se u Hrvatskoj može naći na nekoliko lokaliteta u kontinentalnom nizinskom dijelu u Podravini i Međimurju.

Gornja strana krila mužjaka je plavo-zelene bolje, dok je kod ženke tamnija, a plava boja doseže samo do postdiskalnih mrlja. Donja strana krila je u oba spola svijetlo smeđa do siva s postdiskalnim mrljama (Slika 3). Leptire nalazimo od lipnja do kolovoza na vlažnim livadama s biljkom ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis L.) (Slika 2).

 

Slika 2. Ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis L.)

Izvor: https://www.plantea.com.hr/ljekovita-krvara/

Ova vrsta ima jednu generaciju godišnje. Jaja su zelenkasta, glatka i simetrična, a odlažu se pojedinačno na otvorene i redovito košene travne površine. Kod mladih biljaka jaja se odlažu na gornje cvatove, a kod razvijenijih na postrane cvatove. Ovisno o temperaturi, mlade gusjenice se izlegnu nakon četiri do deset dana i rade hodnik niz peteljku koji ispredaju svilom. Crveno smeđe su boje kao i cvat ljekovite krvare, a na glavi imaju crnu mrlju i prozirne dlačice. Hrane se dva do tri tjedna, a u tom su stadiju biljojedi. Nakon četvrtog presvlačenja napuštaju biljku i padaju na tlo. Gusjenicu na tlu pronalazi mrav roda Myrmica, opipa je ticalima, nakon čega gusjenica na zatku izluči kap slatkog soka koju mrav popije. Taj proces se ponavlja, nakon čega se gusjenica napuhne i oblikom tijela imitira ličinku mrava, te je mrav odnosi u gnijezdo, gdje prezimljuje. Najčešće je u mravinjaku jedna gusjenica. Primarni domaćin gusjenicama u Europi je vrsta Myrmica scabrinodis L., iznimno prezimljuju u mravinjacima vrsta M. rubra, M. sabuleti i M. vandeli. Gusjenica se u mravinjaku hrani ličinkama i jajima mrava, a zauzvrat daje mravima slatki sok. Krajem ljeta se začahuri i tako prezimljuje. Kukuljica također proizvodi slatki sok. Krajem lipnja leptiri napuštaju mravinjak u ranim jutarnjim satima, vjerojatno da izbjegnu napade agresivnih mrava i da iskoriste jutarnju vlagu zraka koja pogoduje širenju krila.

Dokazano je da je mortalitet gusjenica leptira u mravinjaku povezan s prisutnošću mravlje kraljice. Razlog tome je što veličina gusjenice odgovara veličini mravljih ličinki koje potencijalno mogu postati ženke odnosno kraljice, pa ih stoga kao konkurenciju mravi radnici ubijaju prema feromonskoj „uputi“ kraljice (Kadi i Pavić, 2010.)

Slika 3. Veliki livadni plavac (Phengaris (=Maculinea) teleius)

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Scarce_large_blue

Zagasiti livadni plavac (Phengaris (=Maculinea) nausithous, Bergsträsser, 1779)

U literaturi se nalazi i pod sinonimom Maculinea arcas, Rottemburg. Kod nas se može naći u kontinentalnom nizinskom dijelu u Podravini i Međimurju.

Kod ove vrste izražen je spolni dimorfizam. Gornja strana krila kod mužjaka je svijetlo plava s tamnim i širokim rubom, dok je kod ženki gornja strana krila smeđe boje. Donja strana krila je u oba spola smeđe boje s nizom crnih točkica (Slika 4).

Ova vrsta ima jednu generaciju godišnje, koja leti od kraja lipnja do sredine kolovoza. Stanište im je ograničeno na nekoliko biljaka ljekovite krvare (Sanguisorba officinalis L.) (Slika 2). Jaja su bjelkasta, kuglastog oblika i fino prošarana. Ženka odlaže jaja na sjenokošama u nekošenim kutovima gdje nema previše svjetla. Polažu čak tridesetak jaja iz kojih će se razviti samo par gusjenica. Gusjenice su crveno smeđe boje kako i kod prethodne vrste, razlikuju se po glatkoj, svjetlucavoj koži i kraćim dlačicama u zadnjem stadiju. Prva tri presvlačenja gusjenica živi i hrani se sjemenkama na biljci domaćinu. U ovom periodu, zbog velikog broja položenih jaja, konkurencija je velika, a time i smrtnost (50%). Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku domaćina i pada na tlo. Nakon toga počinje proces prihvaćanja gusjenice od strane mrava iz roda Myrmica (M. scabrinodi, M. rubra). U jednom mravinjaku može preživjeti tri do četiri gusjenice. Razlog tome je što je mravinjak vrste Myrmica rubra u prosjeku veći od ostalih vrsta mrava iz ovog roda, a ličinka zagasitog livadnog plavca nešto manja od ostalih vrsta leptira roda (Phengaris (=Maculinea). Velik broj gusjenica ugiba i zbog neprisvajanja od prave vrste mrava domaćina (40%). Gusjenica u mravinjaku provede oko deset mjeseci kao i prethodno opisana vrsta, hrani se ličinkama i jajima mrava te spada tzv. u predatorske vrste. U lipnju odrasli leptiri izlaze iz mravinjaka i hrane se ljekovitom krvarom (Slika 2).

Slika 4. Zagasiti livadni plavac (Phengaris (=Maculinea) nausithous)

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Dusky_large_blue

Močvarni plavac (Phengaris (=Maculinea) alcon alcon, Denis & Schiffermüller, 1775)

Ova vrsta u Hrvatskoj  je na području Plitvičkih jezera, Papuka i Grubišnopoljske Bilogore. Ovaj leptir se može naći samo na određenom tipu staništa – vlažnim livadama na kojima raste njegova biljka domaćin plućna sirištara (Gentiana pneumonanthe L.) (Slika 5), ili rjeđe šumska sirištara (Gentiana asclepiadea L.), uz  prisutvo mrava domaćina iz roda Myrmica.

Slika 5. Sirištara (Gentiana pneumonanthe L.) s odloženim jajima močvarnog plavca

Gornja strana krila odraslog mužjaka je tamno plave do ljubičaste boje, bez sjaja, dok je gornja strana krila ženke tamno smeđe boje. Donja strana krila je u oba spola smeđe boje s nizom crnih točkica (Slika 6).

Odrasli močvarni plavci javljaju se tijekom srpnja i kolovoza i nakon oplodnje polažu jaja na biljku domaćina. Nakon desetak dana iz jajašaca izlaze male gusjenice, koje se hrane dijelovima biljke i nakon tri tjedna u toplo predvečerje, kada je aktivnost mrava najveća, gusjenica progrize svoj put kroz cvijet i na svilenoj niti spusti se na tlo. Isto kao i kod prethodno opisanih vrsta, gusjenica na stražnjem dijelu svog tijela izlučuje slatki sok koji privlači mrave, koji ju zbog toga odnose u svoj mravinjak. U mravinjaku se radnici mrava prema gusjenici ponašaju kao prema vlastitim ličinkama – hrane ih i čiste. U proces preživljavanja ličinke leptira uključena je zvučna i kemijska mimikrija. Gusjenice u mravinjaku provode sedam do osam mjeseci te se u proljeće zakukulje blizu izlaza iz mravinjaka.

Slika 6. Močvarni plavac (Phengaris (=Maculinea) alcon alcon)

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Phengaris_alcon

Močvarni okaš (Coenonympha oedippus, Fabricius, 1787)

Vrsta je na području Hrvatske utvrđena samo na 6 lokaliteta u sjevernoj Istri.

Gornja strana krila je tamno smeđa, dok je donja žućkasto smeđa. Kod mužjaka je gornja strana krila nešto tamnija i na rubu stražnjih krila nalaze se crne točkice. Ženka ima crne točkice na rubovima i prednjih i stražnjih krila (Slika 7).

Ova vrsta živi na vlažnim livadama (higrofilna vrsta) iako je u predalpskom području Italije, Slovenije i Švicarske zabilježena i na suhim travnjacima. Močvarni okaš ima jednu generaciju godišnje, koja ovisno o sezoni leti krajem svibnja ili početkom lipnja. Ženka leptira u srpnju polaže pojedinačno jajašca na različite trave roda Poa ili Lolium, šaševe roda Carex i Schoenus, te žutu peruniku Iris pseudacorus L. Položena jaja su relativno velika i zelena iz kojih izlazi zelena gusjenica koja prezimljuje. Na proljeće gusjenice ove vrste leptira se zakukulje iznad tla, nakon čega izlaze odrasli leptiri. Odrasli leptiri močvarnog okaša su slabi letači i zadržavaju se uglavnom oko mjesta gdje su izašli iz kukuljice.

Slika 7. Močvarni okaš (Coenonympha oedippus) markiran tijekom istraživanja populacije metodom obilježavanja i puštanja i ponovnog ulova (Kučinić, 2016., Šašić et al., 2015.)

Osim što su zanimljivi zbog svoje ljepote, dnevni leptiri značajni su bioindikatori, tj. organizmi pokazatelji promjena u okolišu, u ovom slučaju travnjaka. Ugroženost pojedine vrste može se utvrditi jedino istraživanjem populacije na terenu i razvijanjem svijesti o očuvanju prirode. Pad broja dnevnih leptira je siguran pokazatelj gubitka biološke raznolikosti. Sve je izraženiji negativni utjecaj čovjeka, koji se ogleda u nestanku livadnih staništa zbog prestanka tradicionalnih poljodjelskih aktivnosti kao što su ispaša stoke i košnja. Također pretjerana uporaba sredstava za zaštitu bilja, gradnja prometnica, hidromelioracijski zahvati i neplansko širenje obradivih površina kao i neplanska gradnja naselja doprinijeli su smanjenju ili nestanku prirodnog staništa leptira.

Renata Bukvić, mag. ing. agr.
dr. sc. Ines Pohajda

Program RR, Vijest

Odgođene radionice za operacije 4.1.1. i 6.2.1.

Iz Uprave za ruralni razvoj javljaju da se zbog vremenskih neprilika odgađaju radionice za tip operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” planirane za održavanje u Bjelovaru (23. veljače 2018., HGK Županijska komora Bjelovar) te sljedećeg tjedna u Splitu (27. veljače 2018., Velika dvorana Sveučilišne knjižnice).

Također, za tip operacije 6.2.1. “Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima”, odgođene su planirane radionice u Požegi (27. veljače 2018., HGK Županijska komora Požega), Otočcu (26. veljače 2018.,HGK Županijska komora Otočac), Obrovcu (26. veljače 2018., Dom kulture Obrovac), Splitu (27. veljače 2018., Velika dvorana Sveučilišne knjižnice) te Imotskom (27. veljače 2018., Pučko otvoreno učilište).

Prijavljeni sudionici obaviješteni su putem e-pošte te molimo sudionike da se ne prijavljuju putem obrasca, a o novom terminu bit ćete naknadno informirani.

Ispričavamo se prijavljenim sudionicima te zahvaljujemo na razumijevanju.

Što se radionice u Zagrebu (02. ožujka 2018., 4.1.1. i 6.2.1.) tiče, trenutno se NE ODGAĐA.

Program RR, Vijest

Revidirani datumi održavanja radionica za operacije 4.1.1. i 6.2.1.

Podsjećamo korisnike da na sljedećoj poveznici mogu pronaći više informacija vezanih uz načine i uvjete provođenja mjere 4 “Ulaganja u fizičku imovinu”, podmjere 4.1. tipa operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Natječaj za sektor biljne proizvodnje je objavljen, a sve informacije pratite na sljedećoj POVEZNICI.

U nastavku možete pronaći raspored održavanja radionica, a prijaviti se možete putem sljedećeg prijavnog OBRASCA.

Zbog iznimnog interesa korisnika, u Osijeku će se održati dodatna radionica s početkom u 16,00 sati. Svi prijavljeni su obaviješteni putem e-maila, a nove prijave nismo u mogućnosti zaprimati.

Mjesto
Datum
Adresa
Vrijeme
Osijek
21.02.2018.
HGK Županijska komora Osijek, Europska avenija 13
12,00 sati; 16,00 sati
Bjelovar
23.02.2018.
HGK Županijska komora Bjelovar, Petra Preradovića 4/1
11,00 sati
Split
27.02.2018.
Velika dvorana Sveučilišne knjižnice, Ruđera Boškovića 31
14,00 sati
Zagreb
02.03.2018.
Kino dvorana Ministarstva gospodarstva, Ulica grada Vukovara 78
12,00 sati
Poreč
05.03.2018.
Pučko otvoreno učilište, Narodni trg 1
13,00 sati

 

Vezano uz radionice za potencijalne korisnike mjere 6 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja”, podmjere 6.2, tipa operacije 6.2.1 “Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., namijenjene su korisnicima upisanim u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije podnošenja Zahtjeva za potporu, koji pripadaju ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu od najmanje 1.000 eura.

Budući su radionice za Otočac i Obrovac prvotno bile odgođene, predviđeni su novi datumi (vidi tablicu), a prijave su i dalje otvorene.

U nastavku možete pronaći raspored održavanja radionica, a prijaviti se možete putem sljedećeg prijavnog OBRASCA. 

Mjesto
Datum
Adresa
Vrijeme
Buzet
16.02.2018.
Pučko otvoreno učilište, kino dvorana, II. istarske brigade 2
11,00 sati
Glina
19.02.2018.
Hrvatski dom Glina, Stjepana i Antuna Radića 10
11,00 sati
Daruvar
20.02.2018.
Pučko otvoreno učilište, Trg kralja Tomislava 14a
11,00 sati
Osijek
21.02.2018.
HGK, Županijska komora Osijek, Europska avenija 13
14,00 sati
Požega
22.02.2018.
HGK, Županijska komora Požega, Vukovarska 6
14,00 sati
Otočac
26.02.2018.
HGK, Županijska komora Otočac, Ulica kralja Zvonimira 61
11,00 sati
Obrovac
26.02.2018.
Dom kulture, velika dvorana, Trg dr. Franje Tuđmana 2
15,00 sati
Split
27.02.2018.
Velika dvorana Sveučilišne knjižnice, Ruđera Boškovića 31
12,00 sati
Imotski
28.02.2018.
Pučko otvoreno učilište, Ante Starčevića 7
10,00 sati
Zagreb
02.03.2018.
Kino dvorana Ministarstva gospodarstva, Ulica grada Vukovara 78
10,00 sati

 

Program RR, Vijest

Objavljena konačna rang lista projekata za operaciju 6.3.1. koji će se financirati sa 151 milijun kuna

Sve odluke Agencija će izdati tijekom ovog tjedna, a poljoprivrednici svoje odluke mogu preuzeti u AGRONET-u (na kartici »ODLUKE«). Konačnu rang listu za operaciju 6.3.1. pogledajte ovdje.

Na natječaj za male poljoprivrednike za koji je predviđeno ukupno 151.218.000,00 kuna (protuvrijednost od 20 milijuna eura) zaprimljeno je 4.189 zahtjeva za potporu, što je najviše zahtjeva od početka provedbe Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Sredstvima raspoloživim za sufinanciranje po ovom natječaju može se sufinancirati ukupno 1.355 projekata. Korisnici potpore su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 do 7.000 eura, a visina potpore po poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 111.600,00 kuna (protuvrijednost od 15.000 eura). Tim sredstvima mali poljoprivrednici će financirati: kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, zatim graditi i opremati prostore (vanjsku i unutarnju infrastrukturu) u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade. Bespovratnim novcem iz ove mjere poljoprivrednici će financirati i kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme te podizati višegodišnje nasade, a moći će izgraditi i opremiti objekte za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.

„Interes koji su mali poljoprivrednici iskazali za ovu mjeru pokazuje koliko je potencijala za poljoprivrednu proizvodnju u našim ruralnim područjima. Malim poljoprivrednicima moramo pomoći da postanu veći, a upravo ova mjera omogućava im unaprjeđenje gospodarstva i povećanje vrijednosti njihove proizvodnje, što je preduvjet za javljanje na druge izdašnije mjere iz Programa ruralnog razvoja RH“ izjavio je ministar Tolušić te dodao

„Ovo je bio natječaj koji je proveden po starim procedurama i zato su poljoprivrednici dugo čekali na obradu njihovih projekata. U međuvremenu smo izmijenili i olakšali procedure dodjele sredstava za mjeru 6, pa će novi natječaj (u lipnju) biti raspisan po jednostavnijim pravilima.“

U posljednja tri mjeseca Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja održali su niz sastanaka i edukacija s Lokalnim akcijskim grupama (LAG), kojima su pripremili paket natječajne dokumentacije za operaciju 6.3.1. kako bi LAG-ovi samostalno mogli provoditi natječaje upravo za ovu mjeru – potporu malim poljoprivrednicima, za koji postoji najveći interes na terenu. Natječaje će provoditi 54 LAG-a čiji popis s pripadajućim jedinicama lokalne samouprave možete pronaći ovdje.